Datum 27.12.2012

SADRŽAJ RAČUNA ZA PROMET U GOTOVINI

Pojašnjenje
Osim podataka propisanih Općim poreznim zakonom,   Zakonom o porezu na dodanu vrijednost  ,   Zakonom o porezu na dohodak  i posebnim propisima račun mora sadržavati i ove podatke:

1. Datum i vrijeme izdavanja računa - datum, sat, minuta

2. Broj računa – sastoji se od 3 dijela, i to:

a) broj računa - svake kalendarske godine kreće se od broja 1, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru, ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ili po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju (maloprodaja, veleprodaja).

NAPOMENA: obveznici koji s fiskalizacijom počinju od 1.04.2013. godine ili od 1.07.2013. godine, a kojima računi u 2013. godini nisu počeli s brojem 1, obvezno od 1.04.2013., odnosno od 1.07.2013. godine, moraju provoditi fiskalizaciju i ispostavljati račune od broja 1, poštujući pravilo slijednosti računa.
Obveznici koji s fiskalizacijom počinju od 1.04.2013. godine ili od 1.07.2013. godine, a kojima su računi u 2013. godini počeli s brojem 1, od tih datuma ispostavljaju račune od slijedećeg broja, poštujući pravilo slijednosti računa. Iznimno u 2013. godini ti obveznici fiskalizacije mogu od 1.04.2013., odnosno od 1.07.2013. godine ispostavljati račune od broja 1, što znači da računi što su ispostavljeni u 2013. godini mogu dva puta počinjati s brojem 1.

Pravila slijednosti brojeva računa obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije.
Nisu dozvoljene razne kombinacije, kao na primjer: 7001, 100001, ili slično.

Obveznik fiskalizacije može kao dodatni element na računu iskazati i svoje brojčane oznake koje mu trebaju radi lakšeg knjigovodstvenog praćenja poslovanja (npr. broj skladišta i sl.).

Ako obveznik fiskalizacije u postupku fiskalizacije koristi zajedničke brojeve računa za promet u gotovini i bezgotovinski promet brojevi računa izdavanja računa za promet u gotovini neće uvijek ići istim slijedom.
U takvim je slučajevima važno da postoji brojčani slijed računa u knjigovodstvu poreznog obveznika, i to kako je propisano internim aktom obveznika fiskalizacije.
Ako se u poslovnom prostoru brojevi računa određuju jedinstveno za sve blagajne tada brojevi računa slijede neprekinuti brojčani redoslijed u svim blagajnama. Primjerice, ako su u poslovnom prostoru 5 elektroničkih blagajni tada prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, itd., bez obzira na kojoj je blagajni račun ispostavljen.
Kad se u poslovnom prostoru broj računa određuje posebno za svaku elektroničku blagajnu tada brojevi računa u svakoj blagajni slijede neprekinuti brojčani redoslijed. Primjerice, ako su u poslovnom prostoru dvije elektroničke blagajne tada na prvoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, a na drugoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-2, a drugi 2-POS1-2.

  Primjeri internih akata 

b) oznaka poslovnog prostora - pravila označavanja poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije

c) oznaka naplatnog uređaja – pravila označavanja oznake naplatnih uređaja obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije

3. Oznaka načina plaćanja računa – novčanice i kovanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo

4. Oznaka operatera naplatnog uređaja – obveznik fiskalizacije dužan je povezati oznaku operatera na naplatnom uređaju s OIB-om operatera.
Kad naplatu obavlja fizička osoba obveznik fiskalizacije, OIB-om operatera smatra se OIB obveznika fiskalizacije. Ako na jednom elektroničkom naplatnom uređaju naplatu obavlja više osoba obvezna je prijava (upis OIB-a) i odjava svakog operatera prilikom svake promjene.
Ako na naplatnom uređaju nema operatera, kao što je to slučaj kod automatskih blagajni, kao oznaku operatera upisuje se OIB obveznika fiskalizacije izdavatelja računa. Na isti način se postupa kad račun ispostavlja osoba koja nije u radnom odnosu kod obveznika fiskalizacije, primjerice trgovački putnik, to jest upisuje se OIB obveznika fiskalizacije

5. Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije – obveznik fiskalizacije određuje jedinstveni broj elektroničkog naplatnog uređaja po svakom elektroničkom naplatnom uređaju. Tim se kodom potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa. Zaštitni kod se na računu ispisuje i u slučaju kad, zbog prekida internetske veze, Porezna uprava ne može dodijeliti JIR. Nakon uspostavljanja veze zaštitni kod služi za naknadno povezivanje s JIR-om.
Zaštitni kod izdavatelja računa služi i za provjeru računa, to jest kad kupci, kao i svi primatelji računa, žele provjeriti jesu li Poreznoj upravi prijavljeni računi što su im ispostavili obveznici fiskalizacije.

  Prekid internetske veze 

6. Jedinstveni identifikator računa (JIR) – alfanumerički zapis koji se u Poreznoj upravi programski generira za svaki račun za plaćanje u gotovini,

Primjer računa: