Datum 28.12.2012

BLAGAJNIČKI MAKSIMUM

Blagajnički maksimum
Obveznik fiskalizacije, osim onog koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze plaćanja, može na kraju radnog dana zadržati gotov novac u blagajni do visine blagajničkog maksimuma.
Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše prema ovim mjerilima:

Mjerilo za određivanje blagajničkog maksimuma obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije prema odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva.

Iznimno fizička osoba, obveznik poreza na dobit visinu blagajničkog maksimuma određuje kao mikro, mali ili srednji subjekt, zavisno od veličine obveznika fiskalizacije sukladno kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva.

1. Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:

• prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika,
• prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura

2. Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:

• prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,
• prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.

3. Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:
• prosječno godišnje imaju zaposleno više od 50 a manje od 250 radnika,
• prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti veći od 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti većoj od 10.000.000,00 eura.

4. Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila što određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.

Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, tako da obveznik fiskalizacije može sam odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima. Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije internim aktom, a najviše do:

• mikro subjekti i fizičke osobe 10.000,00 kn
• mali subjekti 30.000,00 kn
• srednji subjekti 50.000,00 kn.

Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila što određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva mogu odrediti blagajnički maksimum do 100.000,00 kn. Ti obveznici mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru najviše do 15.000,00 kn. Ako je internim aktom, u svrhu propisivanja blagajničkog maksimuma, određeno da je poslovni prostor naplatni uređaj tada se visina blagajničkog maksimuma po naplatnom uređaju može odrediti do 15.000,00 kn.

Obveznik fiskalizacije koji obavlja mjenjačke poslove može utvrditi blagajnički maksimum do 100.000,00 kn po mjenjačkom mjestu.


Blagajnički maksimum - strana valuta

Rezidenti su dužni naplaćenu stranu gotovinu i čekove položiti na svoj račun u banci u roku 3 (tri) radna dana od dana naplate prema Odluci Hrvatske narodne banke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci.
Rezidenti mogu za izdatke za službena putovanja u inozemstvo u blagajni imati stranu gotovinu i čekove. Rezidenti koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu i koji pružaju hitnu medicinsku pomoć mogu imati stranu gotovinu i čekove u blagajni i za plaćanje troškova u vezi s prijevoznim sredstvima i robom na službenom putu u inozemstvu.
Prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u blagajni u kalendarskom tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500,00 eura.
Registrirani rezidenti ili njihovi posrednici mogu imati stranu gotovinu i čekove u blagajni radi vraćanja ostatka novca kupcu, a prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u blagajni u jednom kalendarskom tromjesečju može biti u vrijednosti do 3.000,00 eura za:
a) pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza),
b) pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom,
c) prodaju robe s carinskog skladišta tipa »D«, i
d) prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata.

Napomena: Hrvatska narodna banka može izdati odobrenje rezidentima za držanje iznosa strane gotovine i čekova u blagajni većeg od gore navedenog, ali isključivo u navedene svrhe.
Rezidenti registrirani za priređivanje igara na sreću u kasinima koji imaju zaključen ugovor o koncesiji i odobrenje Ministarstva financija za priređivanje igara na sreću u kasinima mogu imati stranu gotovinu i čekove u blagajni radi uplata nerezidenata za sudjelovanje i isplata dobitaka nerezidentima kod igara na sreću, u skladu s propisom koji uređuje priređivanje igara na sreću.
Rezidenti u blagajnama ne smiju držati stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu osim za svrhe i u vrijednosti na način propisan Odlukom Hrvatske narodne banke.

Rezidentima obveznicima fiskalizacije koji su u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke ovlašteni u blagajni držati stranu gotovina i čekove što glase na stranu valutu za izdatke za službena putovanja u inozemstvo i radi vraćanja ostatka novca kupcu, kao i onima kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za držanje u blagajni većeg iznosa strane gotovine i čekova od propisanog, na visinu blagajničkog maksimuma ne utječe strana gotovina i čekovi koji glase na stranu valutu što ih rezidenti drže u svojoj deviznoj blagajni. Tu stranu gotovinu i čekove rezidenti su dužni položiti na svoj račun otvoren u banci u roku 3 (tri) radna dana od dana naplate.