Datum 5.2.2016.

Uputa DOH 2016

Godišnja prijava poreza na dohodak
Godišnja prijava poreza na dohodak i provedba posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2016. godinu

1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze

U skladu s člankom 2. Zakona i člankom 2. Pravilnika, obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

Prema člancima 3. i 4. Zakona, porezni obveznik jest rezident ili nerezident. Rezident jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj:
- ima prebivalište ili uobičajeno boravište,
- nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

Nerezident jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona.

Opseg porezne obveze rezidenta utvrđuje se prema načelu svjetskog dohotka odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) u tuzemstvu i u inozemstvu. Opseg porezne obveze nerezidenta jest ograničen i utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima iz članka 5. Zakona (kao i rezidentu) u tuzemstvu.

2. Pravila o obvezi utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (članak 39. Zakona)

Prema članku 39. Zakona, godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona (plaću/mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja i/ili,

2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona na temelju propisanih poslovnih knjiga.

Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz članka 5. Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja.

Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Porezni obveznik iz članka 39. stavka 1., 2., 3. i 4. obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, uključujući i dohodak koji se sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja, ako je tim ugovorom utvrđeno da Republika Hrvatska u tom slučaju može primijeniti metodu izuzimanja s progresijom.

Prema članku 39. stavku 6. Zakona, obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi nije iskazao dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, a koji je bio obvezan iskazati sukladno propisima važećima za to porezno razdoblje te je doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno razdoblje, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, Porezna uprava će po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada, temeljem novih saznanja, utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati.

Međutim, potrebno je napomenuti da porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ostvari:
- dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona (plaću/mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja u tuzemstvu i/ili inozemstvu, i/ili
- dohodak iz članka 5. Zakona izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja, i/ili
- dohodak iz članka 5. Zakona za koji poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak od 2016. više nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, već će se na njega primijeniti poseban postupak, a pod uvjetom da Porezna uprava raspolaže podacima o tom dohotku.

Prema članku 128. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) i članku 85. Pravilnika godišnju poreznu prijavu obvezno podnose rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji po osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada. Član posade broda koji je rezident i čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s Pomorskim zakonikom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona. Ako u skladu s člankom 39. Zakona ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, tada će u poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema stavcima 1. do 4. toga članka i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka koji ostvari po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako član posade broda čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s Pomorskim zakonikom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, u godišnjoj poreznoj prijavi iskaže dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona (uključujući i dohodak koji se sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja, ako je tim ugovorom utvrđeno da Republika Hrvatska u tom slučaju može primijeniti metodu izuzimanja s progresijom), osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Primjer: Porezni obveznik rezident prijavljen je u registar poreznih obveznika po osnovi ostvarivanja dohotka od imovine iznajmljivanjem nekretnine te je obveznik poreza na dodanu vrijednost i za tu djelatnost vodi poslovne knjige i dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, a ujedno ostvaruje i primitke za rad kao pomorac koji je plovio u međunarodnoj plovidbi u 2015. godini 185 dana. Pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2015. dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na temelju podataka iz poslovnih knjiga (pregledu primitaka i izdataka) upisuje pod točkom 4.2.1. u stupac 2, dok primitak za rad koji je ostvario kao pomorac ne upisuje u prijavu budući da ne podliježe obračunu poreza na dohodak, ali je dužan prijavi priložiti obrasce DPOM i EPOM te ostale propisane isprave.

Primjer: Porezni obveznik rezident, član posade broda u međunarodnoj plovidbi ostvario je u 2015. po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 90.000,00 kn. Ostvareni dohodak od nesamostalnog rada ne podliježe oporezivanju, obzirom da je član posade broda u 2015. imao ukupno 190 dana plovidbe. Porezni obveznik je pored toga u 2015. u tuzemstvu ostvario dohodak od osiguranja u iznosu od 30.000,00 kn, te drugi dohodak u iznosu od 20.000,00 kn. Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2015. U Obrascu DOH popunjava pod 1. Opće podatke, navodi priložene isprave pod točkom 7., te potpisuje poreznu prijavu i upisuje nadnevak. Uz poreznu prijavu obvezan je priložiti Obrazac DPOM, Obrazac EPOM te potvrdu isplatitelja o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Međutim, ako porezni obveznik za dohodak ostvaren u tuzemstvu po osnovi primitaka od osiguranja i drugog primitka želi popuniti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u istoj iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2015. godini (dohodak od osiguranja i drugi dohodak), osim primitaka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji ne podliježu oporezivanju.

3. Pravila o dobrovoljnom utvrđivanju godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (članak 40. Zakona)

Prema članku 40. stavku 1. Zakona, godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona (plaću/mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca odnosno isplatitelja primitka od nesamostalnog rada, ali ne istodobno, i/ili

2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona (dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga) i/ili,

3. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i/ili,

4. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i/ili,

5. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,

a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona.

U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona i člankom 86. stavkom 2. Pravilnika, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka (odnosno na njega će se primijeniti poseban postupak ako temeljem godišnjeg obračuna ostvaruje razliku za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), radi ostvarivanja prava na:

1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona,

2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona,

4. druga prava propisana zakonima.

Sukladno odredbama članka 86. stavka 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave, odnosno u posebnom postupku, priznati izdaci, odnosno neoporezivi dio naknade u visini:
1. 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona,
2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stavku 5. Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Navedeni izdaci odnosno neoporezivi dio naknade za umjetničko djelo, mogu se priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. Pravilnika.

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja navedenih prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni oporezivi dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. Zakona, odnosno ako se na njega primijeni poseban postupak u godišnji obračun poreza na dohodak bit će uključen ukupno ostvareni oporezivi dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. Zakona.

4. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu

Prema članku 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu ne može podnijeti porezni obveznik za:

1. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. Zakona,

2. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona,

3. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 33.a ovoga Zakona.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Po osnovi dohotka od iznajmljivanja porezni obveznik u tijeku 2015. plaćao je paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. U navedenom primjeru, prema članku 41. Zakona, za dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu temeljem kojeg porezni obveznici plaćaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak u paušalnom iznosu, ne može se podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. S te osnove ne može se provesti niti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom slučaju, porezni obveznik ne može podnijeti Obrazac DOH niti Obrazac ZPP-DOH.

5. Primici prema kojima se ne utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak

U godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ne uključuju se podaci o ostvarenim:

a) primicima u 2015. godini koji se u skladu s odredbama članka 9. Zakona ne smatraju dohotkom i to:
- izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž te uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,
- obiteljske mirovine što ih djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
- državne nagrade što su ustanovljene na osnovi propisa koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava kao što su preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,
-primici po posebnim propisima:
-potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalnih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
-socijalne potpore,
-doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, kao i potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,
-primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
-potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
-potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,
-nasljedstva i darovi,
-primici od otuđenja osobne imovine, osim primitka od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 27.a Zakona,
-odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, uključivo i isplaćeni iznosi obeštećenja korisnika mirovina koje je nastupilo zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, a na temelju Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. godine (Narodne novine, broj 105/04) kojim se uređuje provođenje odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-283/97 od 12. svibnja 1998. godine (Narodne novine, broj 69/98),
-primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,
-novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,
-potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe,
-primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine (ako su premije osiguranja bile pri uplati oporezivane ili uplaćivane iz dohotka nakon oporezivanja i nisu bile porezno priznati izdatak),

b) primicima u 2015. godini na koje se u skladu s odredbama članka 10. Zakona i članka 7. Pravilnika ne plaća porez na dohodak i to:
-naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske,
-naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,
-naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja,
-nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.600,00 kn mjesečno,
-nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
-primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do 50.000,00 kn godišnje,
-naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu te prema nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i nagodbi postignutoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju ako je naknada određena u jednokratnom iznosu i isplaćena nakon 9. prosinca 2009.,
-naknade i nagrade što ih osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,
-primitke radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju plaću po osnovi naknada, potpora i nagrada što im isplaćuje poslodavac i isplatitelj plaće, do propisanih iznosa,
-novčana pomoć koja se isplaćuje polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno naknade koje poslodavci i isplatitelji plaće isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a posebno naknade za pokrivanje troškova stručnog ispita koje uplaćuje poslodavac, odnosno isplatitelj za osobe koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, odnosno isplatitelja,
-primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,
-primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje u neprofitnim organizacijama, do trenutka isplate primitaka ostvarenih po osnovi nesamostalnog rada ili primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, nisu ostvarile te primitke u istom poreznom razdoblju po osnovi nesamostalnog rada odnosno drugog dohotka,
-stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do 1.600,00 kn mjesečno ili stipendije studenata na sveučilištima i fakultetima u tuzemstvu i inozemstvu, ukupno do visine 4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima,
-stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranada za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim učilištima,
-sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje, do ukupno 1.600,00 kn mjesečno,
-sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, koje sindikati daju ili omogućuju svojim članovima, u okviru djelatnosti za koju su osnovani te u okviru postojećih akata sindikata, a pod uvjetom da su te pomoći dostupne svim članovima pod istim uvjetima,
-naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima do 1.600,00 kuna mjesečno,
-za sportska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,
-premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje,
-stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,
-primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa,
-obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine koje se prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji isplaćuju članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 2. Zakona),
-primici po osnovi obračunanih propisanih zateznih kamata isplaćenih s osnove plaće ili mirovine koje se isplaćuju po sudskoj presudi te sukladno članku 15. stavku 3. Zakona ne podliježu oporezivanju,
-primici u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila,
-stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa,

c) dohotku od nesamostalnog rada - plaćama i naknadama koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i podatke o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s odredbama Naputka o provođenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se uređuje plaćanje poreza (Narodne novine, broj 13/96), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih obveznika (rezidenata ili nerezidenata) prema propisima Republike Hrvatske,

d) dohotku iz članka 11. Zakona kojega su ostvarile fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaćaju porez na dohodak i to:

1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova,

e) primicima u 2015. godini koji se u skladu s člankom 15. Zakona ne smatraju primicima od nesamostalnog rada,

f) primicima u skladu s odredbama članka 24. stavka 2. Pravilnika koji se ne smatraju poslovnim primicima, odnosno o darovanjima koje su tijekom 2015. godine primili umjetnici koji umjetničku djelatnost obavljaju samostalno, kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na način propisan odredbama članka 19. do 24. Zakona i to do iznosa 20.000,00 kuna godišnje, uz uvjete da za primljene darove nisu dali nikakvu protučinidbu, da su darove u novcu primili doznakom darovatelja na žiro račun, a darove u stvarima i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge pisane isprave s istaknutom tržišnom vrijednosti darovane stvari i/ili usluge te da su isprave o darovanjima (preslike naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka darovane stvari ili usluge i slično) priložili uz godišnju poreznu prijavu.

g) primicima u skladu s odredbama članka 81.a stavaka 1. i 2. Pravilnika koje je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim zakonikom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana.

6. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku

Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak smatra se postupak čijom primjenom porezni obveznici, koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, uz propisana izuzeća, nemaju više obvezu podnošenja godišnje porezne prijave na Obrascu DOH, već će Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, izvršiti godišnji obračun i poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje s utvrđenim porezom za uplatu ili za povrat. Isto će učiniti i za porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Međutim, poseban postupak neće se primjenjivati u onim slučajevima u kojima Porezna uprava ne raspolaže s dovoljno podataka o ostvarenom dohotku u prethodnoj godini.

Slijedom navedenoga, porezni obveznici iz točke 2. i 3. ove Upute (porezni obveznici koji prema članku 39. Zakona i članku 85. Pravilnika imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave i porezni obveznici koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja porezne prijave), a na koje se:
I. ne primjenjuje poseban postupak podnose godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH do 29.2.2016. godine,
II. primjenjuje poseban postupak ne podnose godišnju poreznu prijavu do 29.2.2016. godine već tu obvezu preuzima Porezna uprava odnosno Porezna uprava će za te porezne obveznike, na temelju podataka kojima raspolaže, donijeti privremeno porezno rješenje kojim će utvrditi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili povrat.
Sukladno članku 43.a stavku 2. Zakona i članku 89.b. stavku 3. Pravilnika poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ne primjenjuje se na:

1. porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. - 24. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),

2. porezne obveznike - članove posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (pomorci),

3. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u 2015. godini, odnosno za porezne obveznike, koji su u 2015. ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću,

4. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH za 2015.) do 29.2.2016., čijom bi primjenom ostvarili pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Ukoliko bi ti porezni obveznici podnijeli Obrazac ZPP-DOH za 2015. do 29.2.2016. radi ostvarivanja poreznih olakšica, primijenio bi se poseban postupak, jednako kao i na porezne obveznike koji bi iz istog razloga podnijeli Obrazac DOH.

Sukladno članku 43.a stavku 1. Zakona, poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak primjenjuje se na:

1. porezne obveznike koji prema članku 39. Zakona i članku 85. Pravilnika imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, uz propisana izuzeća i na

2. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a temeljem godišnjeg obračuna ostvaruju razliku za povrat preplaćenog poreza.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine iznajmljivanjem poslovnog prostora. Predujmove poreza na dohodak po osnovi zakupa plaća prema rješenju Porezne uprave, odnosno dohodak od imovine ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti. U 2015. porezni obveznik ostvario je i dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na dodatne propisane porezne olakšice (u poreznoj kartici, Obrascu PK, iskazan je točan osobni odbitak koji je poslodavac uzimao u obzir pri obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku cijele 2015.). Porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje razliku za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015., dakle i dohodak od imovine i dohodak od nesamostalnog rada. Obzirom da porezni obveznik nema pravo na korištenje dodatnih poreznih olakšica, nema ni obveze niti potrebe podnošenja Obrasca ZPP-DOH. Dakle, u konkretnom slučaju, porezni obveznik nema do 29.2.2016. nikakvu obvezu podnošenja bilo kojeg obrasca (niti Obrasca DOH, niti Obrasca ZPP-DOH). Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od imovine i plaći), utvrditi u posebnom postupku možebitnu razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću), dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju te dohodak od osiguranja. Porezni obveznik je i nasljednik umrlog poreznog obveznika (ostavitelja) za dohodak koji je ostavitelj ostvario u 2015. Porezni obveznik ima pravo na korištenje dijela osobnog odbitka po osnovi darovanja danih u 2015. kulturnoj ustanovi. Za tako ostvareni dohodak provest će se poseban postupak ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to su u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća), dohodak od kapitala i osiguranja. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o danim darovanjima poreznog obveznika koje je izvršio u 2015., zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, obvezan je do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o danom darovanju te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći, dohotku od kapitala i osiguranja) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku možebitnu razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Međutim, u konkretnom primjeru, u skladu sa Zakonom, porezni obveznik – nasljednik može u ime ostavitelja podnijeti godišnju poreznu prijavu, odnosno obračunati godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. U tom slučaju, Porezna uprava provest će poseban postupak utvrđivanja godišnjeg dohotka i obračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u ime umrlog poreznog obveznika, za račun nasljednika (ako ostvaruje razliku za povrat poreza), pod uvjetom da podatke o umrloj osobi i nasljedniku, porezni obveznik – nasljednik iskaže do 29.2.2016. na Obrascu ZPP-DOH (uz prilaganje vjerodostojnih isprava), dakle na istom Obrascu koji podnosi i za dio osobnog odbitka za dana darovanja. Ako nasljednik ne podnese Obrazac ZPP-DOH, a umrli porezni obveznik bi imao obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava na temelju podataka kojima raspolaže ili procjenom.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u tuzemstvu dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (2015.), a o kojem je isplatitelj primitka (poslodavac) pravovremeno dostavio Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD). Uz ostvareni dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik ostvario je i drugi dohodak po osnovi kojeg je u tijeku poreznog razdoblja plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25% te je o istom dostavljeno propisano izvješće. Na poreznog obveznika primijenit će se poseban postupak i to neovisno o tome ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. U konkretnom slučaju porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pri čemu ima obvezu iskazati samo dohodak za koji postoji obveza podnošenja, a to je dohodak od nesamostalnog rada ostvaren kod dva poslodavca. Pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u posebnom postupku utvrđeno je da ukoliko se poreznom obvezniku u obračun uzme samo ostvareni dohodak od nesamostalnog kod dva poslodavca da porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat poreza. Međutim, isto tako utvrđeno je da bi uključenjem u obračun drugog dohotka, porezni obveznik ostvario veći iznos za povrat poreza te će se poreznom obvezniku u konkretnom slučaju u obračun uz ostvareni dohodak od nesamostalnog rada kod dva poslodavca uzeti u obzir i drugi dohodak odnosno ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju u skladu s člankom 89.b stavkom 11. Pravilnika.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod jednog poslodavca pri čemu je poslodavac obračunao, obustavio i uplatio predujmove poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri svakoj isplati plaće u skladu sa Zakonom. Međutim, porezni obveznik uzdržava i dijete, a podatak o istom nije upisao na poreznu karticu - Obrazac PK. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. Porezni obveznik je u godišnjem obračunu na nuli odnosno ne ostvaruje niti razliku za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, niti razliku za uplatu, obzirom da su u tijeku poreznog razdoblja predujmovi poreza plaćeni u skladu sa Zakonom, a na poreznoj kartici - Obrascu PK nema upisanu poreznu olakšicu te je stoga u skladu s člankom 89.b stavkom 3. točkom 4. izuzet od primjene posebnog postupka ukoliko ne podnese Obrazac ZPP-DOH radi priznavanja prava na porezne olakšice. Međutim, ako podnese Obrazac ZPP-DOH radi priznavanja prava na porezne olakšice čijom bi primjenom ostvario pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na istog će se primijenit poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u zahtjevu, a ukoliko porezni obveznik do 29. 2. 2016. ne podnese Obrazac ZPP-DOH radi priznavanja prava na porezne olakšice ne može više iskoristiti to pravo.

Primjer: Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. godini samo dohodak od nesamostalnog rada (plaću) iz inozemstva - države s kojom Republika Hrvatska ima u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a prema kojem obje zemlje (i zemlja izvora i zemlja rezidentnosti - Republika Hrvatska) imaju pravo oporezivanja tog dohotka. Predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka su u tuzemstvu obračunani, obustavljeni i uplaćeni u skladu sa Zakonom i porezni obveznik je po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka dostavio Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD). Porezni obveznik je iz istog dohotka platio porez i u zemlji izvora tog dohotka, ali na dan 29.2.2016. ne raspolaže potvrdom o porezu plaćenom u inozemstvu (porezna godina razlikuje se od kalendarske godine). Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na nikakve porezne olakšice sukladno Zakonu. U konkretnom slučaju porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave jer su predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu obračunani, obustavljeni i uplaćeni u skladu sa Zakonom odnosno porezni obveznik je u godišnjem obračunu na nuli (ne ostvaruje niti razliku za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak niti razliku za uplatu). Obzirom da porezni obveznik na dan 29.2.2016. ne raspolaže potvrdom o porezu plaćenom u inozemstvu nema potrebe za podnošenjem Obrasca ZPP-DOH. Međutim, porezni obveznik može pravo za uračunavanjem poreza plaćenog u inozemstvu ostvariti podnošenjem zahtjeva za izdavanjem privremenog poreznog rješenja do 1.8.2016. uz koji će priložiti potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Međutim, ukoliko porezni obveznik i tada ne raspolaže s navedenom potvrdom obvezan je u zahtjevu kojeg će podnijeti do 1.8.2016. navesti očekivani rok u kojem istu može dostaviti.

Primjer: Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. godini dohodak iz inozemstva po osnovi mirovine na koji plaća predujmove poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema rješenju Porezne uprave, jer Republika Hrvatska ima pravo oporezivati taj dohodak sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom izvora. Istodobno je ostvario dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine u tuzemstvu koju isplaćuje HZMO, a kod kojeg se nalazi porezna kartica poreznog obveznika na temelju koje se koristi umanjenje za osobni odbitak. U 2015. godini, porezni obveznik primio je i naknadu (trinaestu mirovinu) od inozemnog isplatitelja mirovine, koja se u smislu Zakona o porezu na dohodak smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Na tu naknadu nije plaćen predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jer porezni obveznik predujmove po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu plaća po rješenju. Porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jer ostvaruje mirovinu kod dva isplatitelja istodobno i jer je ostvario oporezivi dohodak iz inozemstva na koji nije plaćen predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U ovom slučaju će se primijeniti poseban postupak, ali je porezni obveznik obvezan podnijeti Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., u kojem će iskazati oporezivu naknadu ostvarenu od inozemnog isplatitelja mirovine, koja nije bila obuhvaćena rješenjem. Ukoliko je porezni obveznik platio porez po osnovi dohotka iz inozemstva i u zemlji izvora, uz Obrazac ZPP-DOH podnosi i potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu kako bi se uračunao porez plaćen u inozemstvu Ako porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. u kojem je trebao iskazati navedenu naknadu, Porezna uprava će na temelju svojih evidencija i podataka kojima raspolaže, dostaviti poreznom obvezniku privremeno porezno rješenje kojim će utvrditi godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, no tada je porezni obveznik obvezan podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016., jer podaci iz privremenog poreznog rješenja nisu potpuni (ne obuhvaćaju i oporezivu naknadu iz inozemstva) te će Porezna uprava u skladu s navodima iz prigovora, odnosno u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem donijeti porezno rješenje.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od otuđenja nekretnina po osnovi kojeg je u prema rješenju Porezne uprave u tijeku poreznog razdoblja uplaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25%. Porezni obveznik je u 2015. godini ostvario i gubitke od otuđenja nekretnina. Za tako ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina provest će se poseban postupak ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Međutim, obzirom da je porezni obveznik u istoj godini ostvario i gubitke od otuđenja nekretnina koji nisu uzeti u obzir u posebnom postupku, a priznavanjem kojih porezni obveznik može ostvariti pravo na veći iznos povrata poreza, porezni obveznik može kako bi iskoristio pravo na porezni gubitak, na privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor do 1.8.2016. te će Porezna uprava donijeti porezno rješenje uzimajući u obzir i ostvarene gubitke koje je porezni obveznik ostvario u istoj godini.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (2015.). Porezni obveznik uzdržava u tijeku 2015. člana uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine i s te osnove ima pravo na uvećani osobni odbitak. Podatke o uzdržavanom članu uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine, porezni obveznik nije upisao u poreznu karticu – Obrazac PK koji je dostavio poslodavcu. Za tako ostvareni dohodak provest će se poseban postupak i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna, a to je u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća kod dva poslodavca). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine (podatak nije upisan na poreznoj kartici – Obrascu PK), zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći od oba poslodavca) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Od 1.12.2015. koristi u tijeku poreznog razdoblja pravo na dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, odnosno od tog datuma izvršio je izmjenu Obrasca PK i izvršio upis podataka za uzdržavanog člana te tako izmijenjeni Obrazac PK dostavio poslodavcu. Međutim, porezni obveznik ima pravo korištenja dijela osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji za cijelu 2015. Za tako ostvareni dohodak provest će se poseban postupak ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji za cijelo porezno razdoblje (2015.), već samo za prosinac 2015., zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji, a pod uvjetom da je primijenjen poseban postupak. U protivnom, ako nije primijenjen poseban postupak, a porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više iskoristiti pravo na uvećani osobni odbitak za uzdržavanog članak obitelji za 2015.

Primjer: Porezni obveznik (nerezident) ostvario je u 2015. u tuzemstvu dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak, po osnovi kojih su obračunani, obustavljeni i uplaćeni predujmovi poreza na dohodak. Poslodavac poreznog obveznika raspolaže Obrascem PK temeljem kojeg porezni obveznik – nerezident ima pravo na osnovni osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja. Međutim, porezni obveznik je rezident države članice Europske unije (koja nije Republika Hrvatska) i dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj (plaća i drugi dohodak) čine 90% ukupnog (svjetskog) dohotka poreznog obveznika ostvarenog u poreznom razdoblju (pri čemu je dohodak ostvaren u tuzemstvu izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je porezni obveznik rezident). Za tako ostvareni dohodak provest će se poseban postupak ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća) i drugi dohodak koji su ostvareni u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). Obzirom da je porezni obveznik rezident države članice Europske unije (koja nije Republika Hrvatska) i dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj (plaća i drugi dohodak) čine 90% ukupnog (svjetskog) dohotka poreznog obveznika ostvarenog u poreznom razdoblju (pri čemu je dohodak ostvaren u tuzemstvu izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je porezni obveznik rezident), porezni obveznik može koristiti porezne olakšice na isti način kao i rezident Republike Hrvatske, odnosno u konkretnom primjeru dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji (neovisno ima li taj član prebivalište u Republici Hrvatskoj ili ne). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Isto tako Obrascu ZPP-DOH priložiti će i vjerodostojne isprave kojima dokazuje postotak dohotka ostvarenog u Republici Hrvatskoj u odnosu na njegov ukupni svjetski dohodak. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći i drugom dohotku), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji. Međutim, u slučaju da nije primijenjen poseban postupak, jer temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne ostvaruje pravo na povrat poreza (u izračun je uzet samo osnovni osobni odbitak nerezidenta, jer Porezna uprava nije imala saznanja o uzdržavanom članu obitelji) i porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više koristiti pravo na umanjenje dohotka za dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana.

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću). U Obrascu PK koji je dostavio poslodavcu ima upisano dvoje djece koje uzdržava. Međutim, istekom poreznog razdoblja porezni obveznik želi preraspodijeliti osobni odbitak na način da dio osobnog odbitka za drugo dijete raspodijeli s bračnim drugom koji će taj dio osobnog odbitka, u dogovorenom omjeru, koristiti u godišnjem obračunu. Za tako ostvareni dohodak provest će se poseban postupak ukoliko porezni obveznici podnesu obrasce ZPP-DOH do 29.2.2016. i navedu podatke o preraspodijeli osobnog odbitka za uzdržavano dijete. U tom slučaju, poseban postupak provesti će se i za poreznog obveznika koji je u tijeku 2015. koristio dio osobnog odbitka prema Obrascu PK, kako bi se utvrdila možebitna razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu i za poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka sukladno novoj raspodjeli iskazanoj na Obrascu ZPP-DOH. U napomeni na Obrascu ZPP-DOH je potrebno upisati da se isti podnosi radi preraspodjele osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Ukoliko po dostavljenim privremenim poreznim rješenjima porezni obveznici utvrde da ukupno ostvaruju razliku za uplatu, a ne za povrat poreza (ako je razlika za uplatu kod jednog poreznog obveznika veća od razlike za povrat drugog poreznog obveznika), mogu u roku za prigovor odustati od posebnog postupka te će im Porezna uprava poništiti privremena porezna rješenja, sve pod uvjetom da nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu odnosno utvrditi godišnji obračun prema članku 39. Zakona.

Primjer: Uzdržavani član poreznog obveznika ostvario je u tijeku 2015. primitke iznad 13.000,00 kuna (osim onih za koje je propisano da ne ulaze u izračun tog praga) , a uzdržavatelj je koristio dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana u tijeku poreznog razdoblja (2015.) i umanjivao svoju poreznu osnovicu. Porezni obveznik (uzdržavatelj) nema obvezu podnošenja Obrasca DOH. Poseban postupak primijenit će se kako za uzdržavatelja, koji bi bio obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, tako i za uzdržavanog člana u slučaju da se utvrdi da bi temeljem godišnjeg obračuna na sveukupni dohodak ostvario razliku za povrat poreza.

6.1. Podnošenje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrazac ZPP-DOH
Obrazac ZPP-DOH podnosi se do 29.2.2016. radi priznavanja poreznih olakšica za:
1.dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu,
2.dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece),
3.uvećani dio osobnog odbitka po osnovi prebivališta i boravka na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu i području Grada Vukovara,
4.a za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici, te
5.dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Važno je napomenuti da porezni obveznici koji sukladno članku 40. Zakona nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i koji ne podnesu Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., a temeljem podataka kojima Porezna uprava raspolaže ne ostvaruju razliku za povrat poreza (ostvaruju razliku za uplatu poreza ili razlike nema), ne mogu naknadno (odnosno nakon 29.2.2016.) zatražiti da im se priznaju prethodno navedene porezne olakšice, budući da na njih nije primijenjen poseban postupak.

Obrazac ZPP-DOH mogu u istom roku podnijeti i oni porezni obveznici:

-koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti u skladu s člankom 55. stavkom 2. Pravilnika,
-porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe i
-porezni obveznici koji su platili porez na dohodak u inozemstvu te žele da im se uračuna u tuzemnu poreznu obvezu.

Na isti način mogu postupiti i Porezni obveznici na koje će se primijeniti poseban postupak po nekoj drugoj osnovi (primjerice, ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva poslodavca u tijeku istog mjeseca), a žele da im se dohodak umanji za prethodno navedene porezne olakšice, koje nisu iskoristili u tijeku poreznog razdoblja mogu podnijeti Obrazac ZPP-DOH.

6.2. Popunjavanje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku Obrasca ZPP-DOH

U „Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku“ - Obrazac ZPP-DOH, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva i podatke o poreznom obvezniku podnositelju zahtjeva (pod I. i II.), podaci temeljem kojih porezni obveznik može ostvariti određena prava odnosno olakšice u posebnom postupku i to:

- pod III. Podaci temeljem kojih se poreznom obvezniku priznaju prava na porezne olakšice:

III.1. podatak o prebivalištu i boravku na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju grada Vukovara kao: P1 - područja jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara, P2 - područja jedinica lokalne samouprave razvrstana u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim područjima odnosno području grada Vukovara i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1, P2). Dakle, ako je porezni obveznik tijekom 2015. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i između Republike Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se odnose na te promjene, a i možebitno odgovarajuću oznaku za potpomognuta područja na kojima su propisane olakšice odnosno za područje Grada Vukovara na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,

III.2. podaci o invalidnosti/tjelesnom oštećenju uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik kojem je rješenjem, sukladno članku 36. stavku 8. Zakona, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju invalidnosti/tjelesnog oštećenja, zaokružuje oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona odnosno 0,3 osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja poreznog obveznika ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona odnosno 1,0 osnovnog osobnog odbitka ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100%, ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. Napominjemo da porezni obveznik može po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja pod navedenim propisanim uvjetima u istom razdoblju koristiti ili faktor 0,3 ili faktor 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, uz prethodno navedene podatke, upisuju i postotak invalidnosti u iskazanom razdoblju invalidnosti utvrđen rješenjem. Obvezno se unose i sve možebitne promjene u svezi invalidnosti u tijeku 2015.,

III.3. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji - ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalištu i boravku na potpomognutom području i na području Grada Vukovara (kao P1, P2) za koji su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama,

III.4. podatak o iznosu plaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 36. stavak 10. Zakona) i/ili podatak o darovanju danom u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja (članak 36. stavak 12. Zakona).

- pod IV. Podaci za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak u ime i za račun ostavitelja:

IV.1. podaci o poreznom obvezniku/ostavitelju i to: ime i prezime, osobni identifikacijski broj - OIB te datum smrti,

IV.2. podaci o nasljednicima prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju i to: ime i prezime, osobni identifikacijski broj-OIB, udio u naslijeđenom dijelu te podatak o IBAN broju računa nasljednika.

- pod V. Podaci o porezu plaćenom u inozemstvu:

V.1. podaci o dohotku ostvarenom u inozemstvu kojeg su tijekom 2015. godine ostvarili rezidenti izravno iz inozemstva i to od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka po osnovi kojeg je plaćen porez u inozemstvu pod uvjetom da dohodak ostvaren u ili iz inozemstva po osnovi kojeg je plaćen porez u inozemstvu nije izuzet od primjene posebnog postupka. Navode se podaci o izvoru dohotka, državi u ili iz koje je ostvaren, iznosu dohotka ostvarenog u 2015. u stranoj valuti i u kunama te podatak o porezu koji je plaćen u inozemstvu u istoj godini u stranoj valuti i u kunama preračunatim po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka, a iznimno ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunava se na srednji tečaj važećim na dan 31.12.2015. odnosno ako je oporezivi primitak ostvaren u razdoblju kraćem od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu u kojem završava to kraće razdoblje, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

- pod VI. Prilozi i napomene

Kako bi porezni obveznici ostvarili pravo na porezne olakšice u posebnom postupku, odnosno pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka, uz zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice na Obrascu ZPP-DOH, podnose i vjerodostojne isprave prema članku 67. i 89. Pravilnika, ovisno koje pravo dokazuju, a koje navode pod VI. Prilozi i napomene, primjerice:

-za korištenje uvećanog osobnog odbitka, ukoliko porezni obveznici i/ili članovi njihove uže obitelji i/ili djeca imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima, o čemu podaci nisu upisani na Obrascu PK ili je došlo do izmjene istih, podnose se vjerodostojne isprave kojima se dokazuje prebivalište i boravak na tim područjima,
-za priznavanje vlastite invalidnosti/tjelesnog oštećenja, podnosi se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili vjerodostojne isprave nadležnih tijela (kao što je nalaz i mišljenje tijela koji utvrđuje tjelesno oštećenje vještačenjem),
-za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana, izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatci i potvrde iz registra životnog partnerstva, pravomoćne sudske odluke, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenje suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno životnog ili neformalno životnog partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrda o prebivalištu ili uobičajenom boravištu i slične isprave javnih tijela,
-za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, podnose se preslike naloga o uplati doprinosa,
-za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, podnose se preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama ili potvrda.

6.3. Rok dostavljanja privremenog poreznog rješenja i rok za prigovor

Porezna uprava će na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže te podataka iz Obrasca ZPP-DOH, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u 2015. godini te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu (ako je porezni obveznik bio u obvezi podnošenja porezne prijave) ili za povrat, o čemu će izdati privremeno porezno rješenje, koje će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi njegovog prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30.6.2016. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je izvršena osobna dostava.

Iznimno, ako porezni obveznik ne zaprimi privremeno porezno rješenje do 30.6.2016., a nije izuzet od posebnog postupka sukladno članku 43.a stavku 2. Zakona i članku 89.b stavku 3. Pravilnika, može, do 1.8.2016., podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatra da se na njega trebao primijeniti poseban postupak. Zahtjev se podnosi u slobodnoj formi uz podnošenje vjerodostojnih isprava ukoliko je potrebno dokazivanje sadržaja zahtjeva. Navedeni zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja dakle ne mogu podnijeti samo:

1. porezni obveznici koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. Zakona,

2. porezni obveznici – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. ovog Pravilnika,

3. porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću, a koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, te

4. porezni obveznici koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH u dijelu poreznih olakšica) do 29.2.2016., čijom bi primjenom ostvarili pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

Također, kada porezni obveznik utvrdi da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni, odnosno kada smatra da ispunjava i druge propisane uvjete temeljem kojih može ostvariti određena prava, odnosno porezne olakšice koje nisu obuhvaćene privremenim poreznim rješenjem, može podnijeti prigovor na privremeno porezno rješenje najkasnije do 1.8.2016., a uz koji je obvezan priložiti i vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Iznimno, ako porezni obveznik privremeno porezno rješenje zaprimi nakon 30.6.2016., može podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja privremenog poreznog rješenja.

Stoga, u svim slučajevima kada je primijenjen poseban postupak (bilo prema članku 39. ili članku 40. Zakona) i porezni obveznik utvrdi da mu, primjerice, nije uzet u obzir porez plaćen u inozemstvu ili dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor da mu se temeljem toga umanji njegova porezna obveza ili uveća iznos za povrat, čak iako nije podnio zahtjev na Obrascu ZPP-DOH do 29.2.2016. Međutim, potrebno je napomenuti da ukoliko na poreznog obveznika nije primijenjen poseban postupak iz razloga jer je porezni obveznik izuzet od primjene istog budući da ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak za uplatu ili razlike nema i porezni obveznik nije podnio zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice na Obrascu ZPP-DOH do 29.2.2016., nije više u mogućnosti iskoristiti to pravo.

Međutim, porezni obveznici koji ostvare dohodak iz inozemstva temeljem kojeg je uplaćen porez u inozemstvu, a na koje nije primijenjen poseban postupak te koji nisu podnijeli obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. za 2015. godinu, neće izgubiti pravo da im se porez plaćen u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu, već mogu podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja do 1.8.2016. ako žele da im se taj porez uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak. Uz zahtjev su dužni priložiti i vjerodostojne isprave u skladu s člankom 82. stavkom 2. Pravilnika te će Porezna uprava donijeti porezno rješenje.

Oni porezni obveznici koji zbog opravdanih razloga nisu u mogućnosti dostaviti potvrdu o porezu uplaćenom u inozemstvu u propisanom roku (primjerice ako se porezna godina razlikuje od kalendarske godine) istu mogu dostaviti do 30.11.2016. ali su to obvezni napomenuti u prigovoru na privremeno porezno rješenje, odnosno zahtjevu za izdavanjem privremenog poreznog rješenja kojeg su obvezni Poreznoj upravi dostaviti do 1.8.2016. za 2015., a Porezna uprava će donijeti porezno rješenje u roku od 30 dana od dana zaprimanja potvrde o uplaćenom porezu, odnosno do kraja prosinca 2016. godine.

Porezni obveznici iz članka 40. Zakona (koji nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave) na koje je primijenjen poseban postupak, mogu temeljem prigovora podnesenog do 1.8.2016., odustati od primjene posebnog postupka, u kojem slučaju će se privremeno porezno rješenje poništiti.

U ostalim slučajevima, o prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, a podnošenjem prigovora odgađa se izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru. Prvostupanjsko porezno tijelo može o podnijetom prigovoru postupiti na 2 načina:

• ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom i porezni obveznik je obvezan izvršiti uplatu poreza u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja, ili
• ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku 30 dana od dana dostave rješenja.

Ako porezni obveznici ne podnesu prigovor, ili ga podnesu izvan roka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava zadužiti porezne obveznike za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili će im izvršiti povrat ako ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Općem poreznom zakonu. U tom slučaju porezni obveznik je obvezan dužnu razliku uplatiti najkasnije do 1.8.2016.

Ako porezni obveznik ne podnese prigovor, kako bi se u godišnji obračun uključio i dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, a koji je bio obvezan iskazati sukladno propisima važećima za to porezno razdoblje te nakon što prođe rok za žalbu na rješenje Porezna uprava dobije podatak o tom dohotku, po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenut će obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada, temeljem novih saznanja, utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati.

U slučaju provedbe posebnog postupka kojim je utvrđeno da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

7. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave - Obrasca DOH i Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrasca ZPP-DOH za 2015. godinu

U skladu s člankom 42. Zakona te člankom 62. stavkom 4. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15), porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su istu podnijeti po isteku godine, najkasnije do 29. veljače 2016., pod uvjetom da se na njih ne primjenjuje poseban postupak iz članka 43.a Zakona. Porezni obveznici koji podnose Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH podnose ga najkasnije do 29. veljače 2016. za 2015. godinu sukladno članku 42. Zakona i članku 89.b stavku 5. Pravilnika.

Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dobrovoljno trebao predati) ili zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku u zakonskom roku do 29.2.2016., može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (članak 84. Općeg poreznog zakona) i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok. Npr. porezni obveznik se nalazi na bolničkom liječenju od 20.1. do 11.3.2016. godine, radi čega nije podnio godišnju poreznu prijavu niti zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku do 29.2.2016. godine. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu odnosno zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku, može do 21.3.2016. godine podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i istodobno poreznu prijavu odnosno zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku.

Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka (dakle najkasnije do 30.5. 2016. godine) porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom.

O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

U skladu s člankom 39. stavkom 6. Zakona i člankom 82. Općeg poreznog zakona, po poreznim prijavama odnosno zahtjevima koje su porezni obveznici obvezni ili dobrovoljno žele podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak procjenom te sukladno članku 208. stavku 1. točki 6. Općeg poreznog zakona, podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

8. Kome se predaje godišnja porezna prijava - Obrazac DOH i Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrazac ZPP-DOH za 2015. godinu?

Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ili Obrazac ZPP-DOH ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ili Obrazac ZPP-DOH ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Gradu Zagrebu (osim Sesveta) godišnju poreznu prijavu ili Obrazac ZPP-DOH podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Ispostavi za poreze građana (10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 32), ali prijave mogu podnijeti i bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba.

Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim obavljanjem djelatnosti odnosno zajedničkom imovinom i imovinskim pravima, prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište nositelja zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava. Rješenjem o utvrđenom dohotku iz zajedničke djelatnosti utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti. Utvrđene udjele u zajedničkom dohotku, a koji se utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Ako je rezident tijekom 2015. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u Republici Hrvatskoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine. Primjerice, porezni obveznik je do kraja mjeseca ožujka 2015. godine imao prebivalište u Velikoj Gorici, a od 1. travnja ima prebivalište u Samoboru. U godišnjem obračunu mjerodavnim prebivalištem će se smatrati Samobor. Radi toga će se razlika poreza i prireza po godišnjem obračunu za dodatnu uplatu usmjeriti Samoboru, odnosno s uplatnog računa Samobora vratit će se poreznom obvezniku više plaćeni porez i prirez koji je utvrđen godišnjim obračunom.
Porezni obveznici mogu godišnju poreznu prijavu Obrazac DOH ili Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH predati izravno u ispostavi Porezne uprave, a iste mogu poslati i poštom.
U skladu s odredbama članka 64. Općeg poreznog zakona porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu prijavu ili Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu ili Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku, usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu prijavu ili Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

9. Razdoblje utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

Prema članku 7. Zakona, porez na dohodak se utvrđuje za kalendarsku 2015. godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje može biti i kraće i to ako je u tijeku 2015. godine rezident promijenio status u nerezidenta i obratno te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo. Za kraća porezna razdoblja porez na dohodak se utvrđuje na način propisan za godišnji obračun (članak 81. Pravilnika).

Ako je porezni obveznik ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podnošenje godišnje porezne prijave, a u slučaju da se ne primjenjuje poseban postupak iz članka 43.a Zakona, pri čemu je porezno razdoblje radi njegove smrti bilo kraće od kalendarske godine, njegovu poreznu prijavu za to kraće porezno razdoblje može podnijeti njegov nasljednik. U slučaju više nasljednika poreznu prijavu ostavitelja može podnijeti nositelj zajedničke djelatnosti ili zajedničke imovine i imovinskih prava. Ako nasljednik odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ili zajedničke imovine i imovinskih prava ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrdit će Porezna uprava procjenom (članak 2. stavak 2. Pravilnika).

10. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

Za obveznike koji podnose Obrazac DOH, osim obveznika koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i na koje nije primijenjen poseban postupak, ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i umanjenja godišnjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja 2015. godine uplaćene predujmove poreza po svim izvorima dohotka, kao i za inozemni porez koji se prema članku 37. stavku 4. Zakona i članku 82. Pravilnika može uračunati, preostane razlika poreza na dohodak za uplatu, porezni obveznik mora dužni porez, u skladu s odredbama članka 37. stavka 6. Zakona i članka 81. stavka 5. Pravilnika, platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2015. godinu.

U slučaju kada se primjenjuje poseban postupak, ako porezni obveznici ne podnesu prigovor, ili ga podnesu izvan roka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava zadužiti porezne obveznike za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili će im izvršiti povrat ako ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Općem poreznom zakonu. U tom slučaju porezni obveznik je obvezan dužnu razliku uplatiti najkasnije do 1.8.2016.

U slučaju primijenjenog posebnog postupka u kojem porezni obveznici nakon što podnesu prigovor koji se prihvati nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju pri čemu se utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi se porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom i porezni obveznik je obvezan izvršiti uplatu poreza u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja.

Ako porezni obveznik ne podnese prigovor, kako bi se u godišnji obračun uključio i dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, a koji je bio obvezan iskazati sukladno propisima važećima za to porezno razdoblje te nakon što prođe rok za žalbu na rješenje Porezna uprava dobije podatak o tom dohotku, po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenut će obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada, temeljem novih saznanja, utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati.

Dužni iznos poreza porezni obveznik može uplatiti kod ovlaštene organizacije za platni promet nalogom za uplatu koji mu se dostavlja uz rješenje o utvrđenom godišnjem porezu i razlici za uplatu.

Međutim, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva za koju su obveznici poreza na dodanu vrijednost te djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost, koji po godišnjem obračunu utvrde razliku poreza i prireza za uplatu, obvezni su dužni iznos poreza i prireza uplatiti s danom podnošenja godišnje porezne prijave, i to preko računa kod banaka na kojima vode svoja novčana sredstva.

11. Povrat preplaćenog godišnjeg poreza na dohodak

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u 2015. godini može se, u skladu s odredbama članka 37. stavka 7. Zakona i članka 81. stavka 6. i 7. Pravilnika, vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva.

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Pisani zahtjev za povrat više plaćenog poreza porezni obveznik mora podnijeti uz Obrazac DOH.

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući, ali i žiroračun) kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka i kojega su naveli u godišnjoj poreznoj prijavi pod 1.8. Obrasca DOH ili ako podnose Obrazac ZPP-DOH pa su broj računa naveli u Obrascu ZPP-DOH pod napomenu (ukoliko su promijenili broj računa) na račun koji je naveden na obrascu ZPP-DOH odnosno ako nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji će se povrat poreza izvršiti, povrat poreza će se uplatiti na račun s kojim raspolaže Porezna uprava.

Iznimno, povrat više uplaćenog poreza i prireza može se isplatiti u gotovom novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren tekući ili žiro račun kod banke, kao što su sezonski radnici u poljoprivredi, sukladno članku 90. stavku 3. točke 7. Pravilnika.

S obzirom da se povrat poreza ne smatra primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu sukladno članku 212. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14), Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika.

Odredbama članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano je da Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje. Člankom 2. stavkom 8. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona koje su propisane za poreze na odgovarajući način primjenjuju i na druga javna davanja propisana tim Zakonom. Prema tome više plaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2015. godinu može se uračunati u obvezu poreza za 2015. godinu ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez pisanog zahtjeva, samo u slučaju ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, spomeničke rente i drugog).
12. Koji obrasci se predaju u svezi s obračunom godišnjeg poreza na dohodak?

Za utvrđivanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2015. godinu, sukladno odredbama članaka 83., 87. i 88. Pravilnika, porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave sljedeće obrasce, pod uvjetom da se ne primjenjuje poseban postupak iz članka 43.a Zakona:
- Obrazac DOH-Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2015. godinu",
-Obrazac DOH - „Prijava poreza na dohodak za 2015. godinu" (u daljnjem tekstu: godišnja porezna prijava),
odnosno ako se primjenjuje poseban postupak - Obrazac ZPP-DOH.

12.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2015. godinu -Obrazac DOH-Z

Obrazac DOH-Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2015. godinu" podnosi se za dohodak koji je u 2015. godini ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava i to od više osoba, kao supoduzetnika, vlasnika udjela i suvlasnika.

Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava i dostavlja ju ispostavi područnog ureda Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

Prijava o dohotku od zajedničke djelatnosti dostavlja se prije godišnjih poreznih prijava svakog supoduzetnika, najkasnije do 1.2.2016. godine za 2015. godinu, a u roku koji im omogućava da svoje godišnje porezne prijave za 2015. godinu na Obrascu DOH podnesu do 29.2.2016. godine i u te prijave uključe pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

U prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta nositelja zajedničke djelatnosti ili nositelja zajedničke imovine i imovinskih prava, slijedeći podaci o:

1. nadnevku predaje prijave, nazivu i adresi sjedišta zajedničke djelatnosti (mjestu, ulici i kućnom broju), kao i telefonskom broju na kojem ovlašteni službenik Porezne uprave može od supoduzetnika dobiti sva potrebna objašnjenja i informacije u svezi s Obrascem DOH-Z (podaci pod 1. Obrasca DOH-Z).
Za zajedničku imovinu unosi se podatak o adresi na kojoj se nalazi zajednička imovina od koje se ostvaruje dohodak, a za imovinska prava podatak o adresi pravne ili fizičke osobe koja imovinska prava koristi uz plaćanje naknade za to korištenje,
2. imenu i prezimenu, mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, ulici i kućnom broju, te osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti odnosno nositelja zajedničke imovine i imovinskih prava (podaci pod 2. Obrasca DOH-Z),
Prema članku 14. stavku 1. Općeg poreznog zakona poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra se osobni identifikacijski broj propisan Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine, broj 60/08),
3. supoduzetnicima (suvlasnicima) - imenima i prezimenima, osobnom identifikacijskom broju i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta svakog supoduzetnika odnosno suvlasnika (podaci pod 3. Obrasca DOH-Z),
4. iznosu zajedničkog dohotka/gubitka u 2015. godini utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka prema člancima 56. i 57. Zakona ili za zajedničku imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama članka 27. Zakona (podatak pod 4. Obrasca DOH-Z),
5. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku 56. stavku 1. Zakona (podatak pod 5. Obrasca DOH-Z),
6. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, broj 109/07, 152/08 i 14/2014), (podatak pod 6. Obrasca DOH-Z). Korisnik potpore može koristiti državnu potporu u obliku stope umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 3. i 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod uvjetom da je korisnik potpore ostvario dohodak od samostalne djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 3. i 4. toga Zakona.

Sukladno članku 50. stavku 6. Pravilnika, a prema članku 6. Zakona kojim je propisano utvrđivanje porezne osnovice, po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba, za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak, odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

7. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, (podatak pod 7. Obrasca DOH-Z).

8. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku 57. stavku 1. Zakona (podatak pod 8. Obrasca DOH-Z),

9. iznosu dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja prema člancima 56. i 57. Zakona (od točke 5. do točke 8. Obrasca DOH-Z). Podatak se upisuje pod 9. Obrasca DOH-Z.

Ako je u 2015. godini iz zajedničke djelatnosti odnosno od zajedničke imovine i imovinskih prava ostvaren gubitak, u ovaj redak se upisuje iznos ostvarenog gubitka odnosno iznos sa predznakom "minus" (-).

10. raspodjeli ostvarenog zajedničkog dohotka/gubitka u 2015. godini na supoduzetnike (podaci pod 10. Obrasca DOH-Z) i to: ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku,

10.1. u stupac 1. - redni broj,

10.2. u stupac 2. - osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika/suvlasnika (podatak iz odgovarajućeg rednog broja pod 3. Obrasca DOH-Z),

10.3. u stupac 3. - postotak udjela u zajednički ostvarenom dohotku. Postotak udjela u zajednički ostvarenom dohotku se utvrđuje prema odredbama zaključenog ugovora o supoduzetništvu, a ako takvog ugovora nema dohodak se dijeli na jednake dijelove (članak 34. stavak 2. Zakona),

10.4. u stupac 4. - podatak o iznosu dohotka/gubitka svakog supoduzetnika (suvlasnika) koji mu temeljem utvrđenih kriterija pripada iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Iznos dohotka/gubitka svakog supoduzetnika (suvlasnika) dobije se primjenom postotka udjela iz stupca 3. pod 10. na iznos ukupno ostvarenog dohotka/gubitka iskazanog pod 9. Obrasca DOH-Z. Ako je iz zajedničke djelatnosti ostvaren gubitak pojedinačne svote u stupcu 4. iskazuju se s predznakom "minus" (-),

10.5. u stupac 5. - podatak o iznosima koji se pribrajaju ili/i odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika/suvlasnika koji je iskazan u stupcu 6. Obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku utvrđeni na opisani način mogu se uvećati i umanjiti u skladu s odredbama članka 49. stavka 6., 7. i 8. Pravilnika odnosno uvećati onom supoduzetniku/suvlasniku koji je u tijeku 2015. godine primio naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti ili je primio naknadu za vlastito dobro koje je u tijeku godine korišteno za obavljanje zajedničke djelatnosti, a umanjiti za izdatke koje je tijekom godine za zajedničku djelatnost imao supoduzetnik, a ti izdaci nisu umanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.

10.6. u stupac 6. - podatak o ukupnom dohotku/gubitku svakog supoduzetnika/suvlasnika koji se dobije zbrajanjem pripadajućeg udjela u zajedničkom dohotku/gubitku iz stupca 4. pod 10. s propisanim uvećanjima i umanjenjima iz stupca 5. pod 10. Obrasca DOH-Z. Dio zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku/suvlasniku, a utvrđen je na opisani način i iskazan u stupcu 6. pod 10., svaki supoduzetnik/suvlasnik iskazuje u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH i to u dijelu „SD“ pod 4.2.1. stupac 5., uz podatak o osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskog prava iskazanom pod 2. Obrasca DOH-Z, koji se unosi u dio „SD“ pod 4.2.1. stupac 4. Dio zajedničkog dohotka od imovine i imovinskih prava prema članku 27. Zakona (dohodak se utvrđuje na način da se od najamnine/zakupnine priznaju paušalni izdaci 30% i predujam poreza plaća se prema rješenju Porezne uprave) koji pripada svakom suvlasniku i iskazan je u stupcu 6. pod 10., svaki suvlasnik, ako je obvezan ili ako želi podnijeti godišnju poreznu prijavu, iskazuje u Obrascu DOH pod 4.3.,

11. U prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, unose se i podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima (podaci pod 11. Obrasca DOH-Z), ako su u zajedničkoj djelatnosti tijekom 2015. godine korištene olakšice, oslobođenja i poticaji i to po osnovi:

1. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, za koju je iskorištena olakšica iz članka 24. stavka 2. Pravilnika i članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Narodne novine, broj 43/96 i 44/96). Upisuje se ukupan iznos darovanja primljen u svrhe obavljanja te djelatnosti od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje (koji se ne smatra poslovnim primitkom), pod uvjetom da se o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo) i prilože uz Obrazac DOH-Z,

2. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, za koju je primitak od te djelatnosti tijekom 2015. godine umanjen za neoporezivi dio u visini 25% ostvarenih primitaka za umjetničko djelo prema članku 46. stavku 5. Pravilnika, u svezi s člankom 24. stavkom 3. Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Dakle, iskazuje se iznos neoporezivog dijela autorskog honorara za umjetničko djelo, za koji je zajednički dohodak umanjen i tako umanjen iskazan pod 4. Obrasca DOH-Z,

3. porezno priznatih stvarno nastalih izdataka u iznosu 30% po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona). Iskazuje se navedeni iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije za koji je zajednički dohodak umanjen i tako umanjen iskazan pod 4. Obrasca DOH-Z,
12. popis priloga uz Obrazac DOH-Z (podaci pod 12. Obrasca DOH-Z). Upisuju se podaci koji se odnose na popis svih priloga uz Obrazac DOH-Z i to:

- ugovora i isprava o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
- ugovora i isprava o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

- pregled poslovnih primitaka i izdataka na Obrascu P-PPI sastavljen za zajedničku djelatnost odnosno izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentaciji, a i podatak o broju zaposlenih radnika sa stanjem na dan 31. prosinca. Pregled poslovnih primitaka i izdataka na Obrascu P-PPI sastavljen za zajedničku djelatnost predaje se uz Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z, a ne uz pojedinačne godišnje porezne prijave na Obrascu DOH svakog supoduzetnika,

- pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

- isprava na temelju kojih su korištene porezne olakšice (preslici ugovora i preslici naloga o primljenim iznosima, preslici potvrda nadležnih strukovnih udruga i ovlaštenih agencija da se radi o umjetničkom djelu),

- evidencije i dokumentacija u svezi korištenja državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanje sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu,

13. Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z potpisuje nositelj zajedničke djelatnosti, ako je za potpisivanje ovlašten ugovorom ili ispravama o zajedničkoj djelatnosti ili opunomoćenik odnosno porezni savjetnik (članak 15. Općeg poreznog zakona).

14. Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z obvezan je potpisati i ovlašteni službenik ispostave Porezne uprave koji je prijavu zaprimio, a svojim potpisom i pečatom potvrđuje prijem Prijave i svih isprava u prilogu.

Iznosi pod 4. do 11. Obrasca DOH-Z iskazuju se u kunama i lipama.

Zajednički dohodak/gubitak i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike po podnesenoj prijavi o dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rješenjem odnosno privremenim poreznim rješenjem ako je Porezna uprava to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno porezno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti, koji je obvezan izvijestiti sve supoduzetnike o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na svakog pojedinog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu, protiv kojeg se može izjaviti žalba u smislu odredbi članka 159. do 162. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nositelja zajedničke djelatnosti i to u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.

12.2. Prijava poreza na dohodak za 2015. godinu - Obrazac DOH (pod uvjetom da se na njih ne primjenjuje poseban postupak)

U skladu s člankom 87. stavkom 2. Pravilnika, godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).

Pod uvjetom da se ne primjenjuje poseban postupak, godišnju poreznu prijavu - Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi obvezno dostavljaju, osim navedenih poreznih obveznika koji su obvezni i koji dobrovoljno žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, oni porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz članka 88. stavka 2. točke 32. Pravilnika i to:

- neoporezive primitke u visini 25% za umjetničko djelo od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. Pravilnika),

- umanjenje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata sukladno članku 53. stavku 1. Zakona.

U prijavu poreza na dohodak za 2015. godinu - Obrazac DOH, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, slijedeći podaci o:

- pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:

1.1. ime i prezime i ime roditelja,

1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj). Porezni obveznik upisuje adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta koju ima u trenutku sastavljanja i dostavljanja godišnje porezne prijave,

1.3. osobni identifikacijski broj,

1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u poreznom razdoblju,

1.5. podatak o prebivalištu i boravku na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju grada Vukovara kao: P1 - područja jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara, P2 - područja jedinica lokalne samouprave razvrstana u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Napominjemo da se potpomognuta područja utvrđuju sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13), a područje Grada Vukovara Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15).

1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim područjima odnosno području grada Vukovara i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1, P2). Ako je dakle porezni obveznik tijekom 2015. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i između Republike Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se odnose na te promjene, a i možebitno odgovarajuću oznaku za potpomognuta područja na kojima su propisane olakšice odnosno za područje Grada Vukovara na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,

1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik kojem je rješenjem, sukladno članku 36. stavku 8. Zakona, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju invalidnosti/tjelesnog oštećenja u tijeku poreznog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava, zaokružuje oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona odnosno 0,3 osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja poreznog obveznika ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona odnosno 1,0 osnovnog osobnog odbitka ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. Napominjemo da porezni obveznik može po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja pod navedenim propisanim uvjetima u istom razdoblju koristiti ili faktor 0,3 ili faktor 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, uz prethodno navedene podatke, upisuju i postotak invalidnosti u iskazanom razdoblju invalidnosti utvrđen rješenjem. Pod 1.7. obvezno se unose i sve možebitne promjene u svezi invalidnosti u tijeku poreznog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava.

Primjer: Invalidnost je od 1. siječnja 2015. godine poreznom obvezniku rezidentu utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Ne radi se o 100%-tnoj invalidnosti po jednoj osnovi ili osobi koja zbog te invalidnosti ima, sukladno posebnom propisu i donesenom rješenju, pravo na doplatak za pomoći njegu druge osobe. Međutim, nadležno tijelo rješenjem od 15. srpnja 2015. godine utvrđuje poreznom obvezniku 100%-tnu invalidnost po jednoj osnovi. Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 0,3 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2015. do 30. lipnja 2015. godine. U razdoblju od 1. srpnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Za mjesec srpanj 2015. godine odnosno od 1. srpnja 2015. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost obzirom da se prava računaju na pune mjesece, u korist poreznog obveznika, pa se i primjenjuje povoljnije pravo.

Primjer: Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata invalidnost je od 1. siječnja 1996. godine utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Porezni obveznik ima priznati stupanj invalidnosti temeljem istog rješenja 70%. Porezni obveznik ostvaruje temeljem posebnog propisa od 1. siječnja 2015.godine pravo na doplatak za pomoć i njegu. Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:


Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine, obzirom da porezni obveznik s osnove invalidnosti ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu.

1.8. podatak o broju računa otvorenog kod banke i naziv banke. Porezni obveznici popunjavaju dio pod 1.8. koji se odnosi na broj tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod banke i to broj računa prema IBAN konstrukciji računa, radi ostvarivanja prava na povrat poreza i prireza preplaćenog putem predujma u 2015. godini. Nerezidenti upisuju podatke o nerezidentnom računu otvorenom kod banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom,

1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku - ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te osobni identifikacijski broj.

- pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji:

Upisuju se podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji - ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalištu i boravku na potpomognutom području i na području Grada Vukovara (kao P1, P2) za koji su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 143/14) uzdržavani članovi uže obitelji prošireni su na: izvanbračne drugove, odnosno životne partnere i neformalne životne partnere poreznog obveznika, roditelje izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, bivše izvanbračne drugove, odnosno bivše životne partnere i neformalne životne partnere za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje pa se uvećani osobni odbitak može ostvariti podnošenjem pravomoćnih sudskih odluka, izvatcima i potvrdama iz registra životnog partnerstva te drugih isprava javnih tijela sukladno članku 67. stavku 3. Pravilnika.

Napominje se slijedeće: prema članku 36. stavku 4. Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, na godišnjoj razini, odnosno ne prelaze 13.000,00 kuna godišnje.

Iznimno, sukladno članku 36. stavku 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina (uključivo i obiteljskih invalidnina) djece nakon smrti roditelja primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji te primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova, kao što su naročito naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja. Napominjemo da se navedeno odnosi i na mogućnost korištenja osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.


- pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka:

Rezidentima se osnovni osobni odbitak odnosno osobni odbitak za umirovljenika iz članka 36. stavka 1. Zakona (2.600,00 kuna mjesečno, tj. 31.200,00kuna na godišnjoj razini za 2015. odnosno do visine mirovine, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno, tj. do 45.600,00 kuna na godišnjoj razini za 2015.) ili članka 54. stavka 1. točke 1. Zakona koji iznosi 3.500,00 kuna mjesečno tj. 42.000,00 kuna godišnje za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području I. skupine i na području grada Vukovara, odnosno točke 2. istoga stavka, 3.000,00 kuna mjesečno tj. 36.000,00 kuna godišnje za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine, može uvećati za dio osobnog odbitka za njegovu možebitnu vlastitu invalidnost ili tjelesno oštećenje i dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece i njihovu možebitnu invalidnost ili tjelesno oštećenje.

Rezidentima se nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima, dodatno uvećati i za:

- iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 36. stavak 10. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH,
- darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. U darovanja se mogu uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima - (članak 36. stavak 12. Zakona) - pod 3.2. Obrasca DOH.

Fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, pod uvjetom da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njenog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Bitno je naglasiti dakle redoslijed korištenja izdataka te osobnog odbitka. Zakonom je propisan slijedeći redoslijed:
1. neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost,
2. neoporezivi dio dohotka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i danih darovanja (neovisno o redoslijedu).

Nerezidentima se osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona može dodatno uvećati za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa (članak 36. stavak 11. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH i dana darovanja iz članka 36. stavka 12. Zakona - pod 3.2. Obrasca DOH.

- pod 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza i to:

- pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (podaci o plaći i mirovini) i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza i to:

- pod 4.1.1 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona. Podaci se popunjavaju u kunama i lipama, prema zbroju podataka iskazanom u Obrascima IP s identifikatorom 1 i/ili 2 i/ili 4 koje su poslodavci odnosno isplatitelji plaće vodili za 2015. godinu te uručili poreznom obvezniku. Obvezno se upisuju podaci o:
- osobnom identifikacijskom broju poslodavca pravne ili fizičke osobe (stupac 2),
- ukupni iznos primitka (plaće) - stupac 3,
- iznosi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćenih iz plaće tijekom 2015. godine, koji su prema odredbama članka 16. Zakona porezno priznati izdaci (stupac 4),
- dohotku (stupac 5, razlika između primitaka iz stupca 3 i doprinosa iz plaće iz stupca 4),
- uplaćenom predujmu poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 6).

Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi (ako je ukupan broj dana plovidbe manji od 183). U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 13. stavka 2. točke 18. Pravilnika. Podaci se popunjavaju prema potvrdi poslodavca i prema obrascima DPOM i EPOM. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak.

Primjer: Porezni obveznik rezident ostvario je tijekom 2015. godine primitke po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 86.000,00 kn kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, te je uplatio 15.000,00 kuna za obvezne doprinose prema rješenju Porezne uprave. Stvarni broj dana koje je proveo na brodu u 2015. iznosi 140 dana. U obrascu EPOM član posade broda sam utvrđuje iznos pomorskog dodatka koji u ovom slučaju iznosi 56.000,00 kn (140 x 400,00), te oporezivi primitak iznosi 30.000,00 kn (86.000,00 – 56.000,00). Taj iznos u godišnjoj poreznoj prijavi upisuje u dijelu 4.1.1. u stupcu 3:

Pod Ukupno 4.1.1. upisuje se ukupni zbroj podataka iz stupaca 5 i 6 koji su iskazani pod 4.1.1. Obrasca DOH.

Ako je porezni obveznik u 2015. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada kod više poslodavaca i imao više Obrazaca IP, upisuje potrebne podatke u toliko redova koliko je Obrazaca IP imao (u svaki red zbrojne podatke iz samo jednog Obrasca IP).

Ako je porezni obveznik tijekom 2015. godine s osnove nesamostalnog rada ostvario dohodak kod 6 i više poslodavaca, pa je imao 6 i više Obrazaca IP, propisane podatke upisuje i na posebnom listu koji prilaže prijavi, ali u Obrazac DOH upisuje podatke o ukupno ostvarenom dohotku, uplaćenom porezu i prirezu kod svih poslodavaca prema podacima iz svih Obrazaca IP (upisanim pod 4.1.1., kao i na prilogu).

Podaci o plaćama iskazani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje su u 2015. godini, sukladno članku 61. stavku 10. Pravilnika, isplaćene po sudskoj presudi, po nagodbi u tijeku sudskog postupka, odnosno po nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju za protekla porezna razdoblja pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka na godišnjoj razini, ne unose se u godišnju poreznu prijavu.

- pod 4.1.2. podaci o mirovini odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. Zakona. Upisuje se osobni identifikacijski broj isplatitelja mirovine - Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i osiguravatelja ako je porezni obveznik u 2015. godini ostvario uz mirovinu od HZMO-a i mirovinu od osiguravatelja, a na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja na teret poslodavca za dokup mirovine i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (stupac 2), razdoblje ostvarivanja mirovine (stupac 3), iznos ukupno ostvarene mirovine (stupac 4), iznos izdataka po osnovi uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka (mirovine) sukladno članku 134.a točki 2. Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) (stupac 5), iznos godišnjeg dohotka (stupac 6, razlika između primitaka iz stupca 4 i uplaćenih obveznih doprinosa iz stupca 5) i iznos uplaćenog predujma poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 7).

Podaci se popunjavaju prema potvrdama koje izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u kojima je upisan podatak o godišnjem iznosu mirovine, razdoblju ostvarivanja mirovine, korištenom osobnom odbitku, iznosu uplaćenih doprinosa iz mirovine i iznosu uplaćenog predujma poreza i prireza iz mirovine koju je isplaćivao HZMO. Podaci se mogu popuniti i prema obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine u 2015. godini. Ako je porezni obveznik ostvario i mirovinu od osiguravatelja, podaci o visini te mirovine i uplaćenom predujmu poreza i prireza upisuju se prema podacima iz Obrazaca IP.

Podaci o mirovinama ili razlikama mirovina iskazani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje je u 2015. godini, sukladno članku 45. stavku 3. točki 2. Zakona, isplatio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja, za protekla porezna razdoblja, pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu, ne unose se u godišnju poreznu prijavu.

- pod 4.1.3. podaci o ukupno ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (stupac 6) i uplaćenom predujmu poreza i prireza ukupno (stupac 7), po izvorima dohotka (plaći i mirovini) iskazanim pod 4.1.1. i 4.1.2. Obrasca DOH,

- pod 4.1.4. podatke iskazuju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata. Upisuju se podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti (stupac 2), iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada iskazanog pod 4.1.3. stupac 6 Obrasca DOH na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti (stupac 3) i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 53. stavku 1. Zakona. Ako je osoba imala status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata cijelu 2015. godinu u stupac 3 unosi ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada iz 4.1.3. stupca 6, a ako je taj status imala samo dio godine unosi dio dohotka iz 4.1.3. stupac 6 koji se odnosi na to razdoblje.

Napominjemo da porezni obveznici - hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, koji su sukladno članku 53. Zakona, koristili olakšicu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri obračunu i uplati predujma poreza u tijeku poreznog razdoblja ili tu olakšicu žele iskoristiti podnošenjem godišnje porezne prijave (pod uvjetom da se na njih ne primjenjuje poseban postupak) u kojoj iskazuju ostvareni dohodak od nesamostalnog rada, obvezno popunjavaju podatke pod 4.1.4. Obrasca DOH, a podatke u Prilogu UPO Obrasca DOH mogu, ali nisu obvezni popuniti.

- pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza - „Dio SD". Porezni obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj.

- pod 4.2.1. iskazuju se podaci o:
• ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i to za obveznika pojedinca (stupac 2). Ostvareni gubitak iskazuje se s predznakom "minus" (-),
• umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona - olakšice za plaće novozaposlenih osoba, iznos državne potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta te iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima te izdatke istraživanja i razvoja (stupac 3). U stupac 3 unosi se podatak iskazan pod ukupno 4.2.5. dijela SD Obrasca DOH (umanjenja dohotka pojedinca),

Temeljem Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, broj 109/07, 152/08 i 14/14) korisnici državne potpore odnosno fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga - obveznici poreza na dohodak, mogu umanjiti dohodak od samostalne djelatnosti za državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu radnika te za državnu potporu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima.

Prema članku 2. stavku 1. točkama c., d., i e. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnici državne potpore, u smislu toga Zakona, jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga. Sukladno tom Zakonu poduzetnicima se smatraju poduzetnici razvrstani sukladno odredbama propisa kojima se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva. Dakle, veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s člankom 3. Zakona o poticanju i razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. 29/02, 63/05, 53/12 i 56/13) koji poduzetnike dijeli na mikro, male i srednje. Uzimajući u obzir Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te članak 2. stavak 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 137/15) kojim su propisani uvjeti za prelazak sa oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit proizlazi kako se obveznici poreza na dohodak ne mogu se smatrati srednjim odnosno velikim poduzetnikom.

U skladu s člankom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim, srednjim ili velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Iznimno od odredbe stavka 1. toga članka korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim i srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti do 80% opravdanih troškova na način da se smanjenje porezne osnovice iz stavka 1. toga članka uveća za:
1. 20 postotnih bodova ako se smatra mikro ili malim poduzetnikom,
2. 10 postotnih bodova ako se smatra srednjim poduzetnikom.
Poduzetnik iz stavka 1. i 2. toga članka te članka 4. i 5. toga Zakona koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika, može osnovicu za obračun poreza na dohodak temeljem istih opravdanih troškova umanjiti samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavka 1. i 2. toga članka. Ukupan iznos smanjenja osnovice za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti niti s jedne osnove ne može biti veći od predviđenog stavcima 1. i 2. toga članka te članka 4. istoga Zakona.

Sukladno tome, korisnici državne potpore odnosno obveznici poreza na dohodak koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu, osnovicu poreza na dohodak umanjiti za 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Kada je riječ o posebnom obrazovanju i izobrazbi radnika porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu osnovicu poreza na dohodak umanjiti za 45% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Međutim, prilikom utvrđivanja iznosa umanjenja porezne obveze potrebno je u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, utvrditi je li porezni obveznik prethodno po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika obzirom da se osnovica za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti može umanjiti temeljem istih opravdanih troškova samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavaka 1. i 2. članka 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

Prema članku 5. stavku 1. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore može smanjenje porezne osnovice poreza na dohodak iz članka 3. stavaka 1. i 2. toga Zakona uvećati za 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju. Međutim, obzirom da je člankom 3. stavkom 1. Zakona utvrđeno da se porezna osnovica može maksimalno umanjiti do 80% opravdanih troškova, porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnicima neće moći koristiti dodatno umanjenje u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju jer bi im tada iznos umanjenja iznosio 90%. Dakle, dodatno umanjenje porezne osnovice u svezi opravdanih troškova općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti veliki i srednji poduzetnici, odnosno ne mogu koristiti obveznici poreza na dohodak. Dodatno umanjenje porezne osnovice za opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici.

U skladu s člankom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji obavlja djelatnost pomorskog prijevoza može, iznimno od odredbi toga Zakona, osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova i osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Dakle, za poduzetnike koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza, porezna osnovica se može umanjiti maksimalno za 100% opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe.

Prema članku 6. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja. Poduzetnik iz stavka 1. toga članka koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje iz stavka 5. toga članka. Poduzetnik kod kojega su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja jedan do tri učenika može poreznu osnovicu ili dohodak od samostalne djelatnosti iz stavka 1. toga članka umanjiti za 5%.

Poduzetnik kod kojeg su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja više od tri učenika može postotak umanjenja porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti iz stavka 3. toga članka povećati za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti. Iznos umanjenja osnovice poreza na dohodak iz stavaka 2. i 3. toga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja iz stavka 5. toga članka utvrđuje se sukladno propisima o oporezivanju dohotka.

Ovisno o tome koju djelatnost obavljaju porezni obveznici, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:
- Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture,
- Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede,
- Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koji primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.

Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi na bazi povezanih poduzetnika (pojam „jedan poduzetnik“ u smislu Uredbi Komisije) ne smiju prijeći:
a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima (uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda) osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,
b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,
c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje.

• zajedničkom dohotku: osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti (stupac 4) i ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona za obveznika supoduzetnika (stupac 5). U stupac 5 unose se podaci o ukupnom dohotku/gubitku supoduzetnika odnosno iznosu udjela u zajedničkom dohotku/gubitku prema prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti (stupac 6 pod 10. Obrasca DOH-Z) odnosno rješenju nadležne ispostave Porezne uprave,
• gubitku u 2015. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 6). Ostvareni gubitak iskazuje se s predznakom "minus" (-),
• dohotku u 2015. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 7),
• uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u 2015. godini na temelju rješenja Porezne uprave (stupac 8).

Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga na Obrascu P-PPI. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona,

- pod 4.2.2. (stupac 7) podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak ostvaren u 2015. godini. Podatak se unosi prema iskazanom podatku pod 4.2.6. stupac 4. dijela SD Obrasca DOH (umanjenje gubitka u tekućoj godini),

- pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti (stupac 7) kao razlika između ostvarenog dohotka u 2015. godini (4.2.1. stupac 7) i umanjenja tog dohotka za preneseni gubitak (4.2.2. stupac 7) te uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza u 2015. godini (stupac 8),

- pod 4.2.4. podatak o predujmu poreza na dohodak za sljedeće porezno razdoblje. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i koji dohodak utvrđuju na način propisan člancima od 19. – 24. Zakona, mjesečni predujam utvrđuju i plaćaju na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Tako utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave. Visina predujma se može izmijeniti na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave. Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti.

Za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, istekom roka za podnošenje godišnje porezne prijave za 2015. prestaju važiti sva rješenja o plaćanju predujmova poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti izdana do toga dana.

Primjer: Porezni obveznik s prebivalištem u Zagrebu obavlja samostalnu djelatnost sudskog tumača za koju dohodak utvrđuje ne temelju podataka iz poslovnih knjiga te istovremeno ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 81.042,37 kuna godišnje. Porezni obveznik je u 2015. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 90.000,00 kuna, pri čemu nije plaćao predujmove poreza na dohodak, jer je djelatnost počeo obavljati od 1.1.2015. Uzdržavanih članova nema, što znači da ukupni godišnji osobni odbitak iznosi 31.200,00 kuna, a koji umanjuje sveukupni godišnji dohodak u iznosu od 171.042,37 kuna, pa se na poreznu osnovicu u visini od 139.842,37 kuna primjenjuje stopa od 12%, na iznos do 26.400,00 kuna, te stopa od 25%, na dio porezne osnovice u iznosu od 113.442,37 kuna. Ukupni godišnji porez na dohodak iznosi 31.528,59 kuna, a prirez porezu na dohodak je 5.675,15 kuna (prirez Grada Zagreba iznosi 18%). S obzirom da je ukupna godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak 37.203,74 kuna, a uplaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak iznosi 24.069,74 kuna, razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu po godišnjoj poreznoj prijavi iznosi 13.134,00 kune. Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od samostalnih djelatnosti za buduće porezno razdoblje računa se tako da se ukupna godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem godišnje porezne prijave, u iznosu 37.203,74 kuna, pomnoži s iznosom udjela dohotka od samostalne djelatnosti u sveukupnom dohotku iskazanom u godišnjoj poreznoj prijavi, koji u ovom primjeru iznosi 52,62%, te podijeli s brojem mjeseci u kojima se samostalna djelatnost obavljala u poreznom razdoblju za koji se podnosi godišnja porezna prijava, odnosno u ovom primjeru s 12. U ovom primjeru predujam poreza na dohodak za 2016. iznosi 1.631,38 kune.

- pod 4.2.5. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti iz članka 56. i 57. Zakona i to za:
- plaće novozaposlenih osoba,
- državnu potporu male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Korisnik državne potpore može koristiti državnu potporu u obliku stope umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 3. i 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod uvjetom da je korisnik državne potpore ostvario dohodak od samostalne djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 3. i 4. toga Zakona,

- državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu,

- izdatke za istraživanje i razvoj,

- pod ukupno 4.2.5. ukupni iznos dodatnog umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka. Pod 4.2.5. ne iskazuju se umanjenja dohotka od zajedničke djelatnosti iz Obrasca DOH - Z,

- pod 4.2.6. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka (stupci 2 i 3), umanjenju gubitka u tekućoj godini (stupac 4), iznosu gubitka u tekućoj godini (stupac 5) i gubitku za prijenos (stupac 6). Napominjemo da se sukladno članku 35. stavku 1. Zakona, porezni gubitak može utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga prema članku 19. do 24. Zakona. Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen (članak 35. stavak 2. Zakona).

- pod 4.2.7. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice iz članka 55. Zakona.

Člankom 55. Zakona propisano je da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje za:

1.100% na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu i na području Grada Vukovara,

2. 50% na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu.

Obveznici poreza na dohodak mogu koristiti navedeno oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak pod uvjetom da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinca lokalne samouprave najmanje devet (9) mjeseci u poreznom razdoblju. Dakle, kumulativno trebaju biti ispunjena dva uvjeta: da porezni obveznik zapošljava više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju i da više od 50% radnika najmanje devet mjeseci u tom razdoblju imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima, odnosno na području Grada Vukovara.

Slijedom navedenog, porezna olakšica temeljem obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara ostvaruje se temeljem članka 55. Zakona, a postupak odobravanja porezne olakšice, utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti sukladno Pravilniku o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine broj 157/14: u daljnjem tekstu PGVPP).

Obzirom da se iznos porezne olakšice utvrđuje u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti, porezni obveznici su dužni postupiti sukladno PGVPP-u, prema kojemu gornju granicu potpore male vrijednosti odnosno maksimalni iznos porezne olakšice iz članka 55. Zakona, utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture to utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede.

Zbog zahtjeva Uredbi Komisije kojim se definiraju različita pravila o potporama male vrijednosti, porezni obveznici koji na području Grada Vukovara ili potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, obavljaju više djelatnosti za koje se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti, a namjeravaju koristiti poreznu olakšicu, dužni su neovisno o sjedištu ili prebivalištu, na tom području osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti.

Korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, a obavlja djelatnost na tom području, može koristiti poreznu olakšicu temeljem dohotka ostvarenog od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim člankom 55. Zakona, ukoliko osigura posebno porezno knjigovodstveno praćenje dohotka ostvarenog na tom području, na način utvrđen člankom 4. PGVPP.

Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem članka 55. Zakona i PGVPP, dužni su radi utvrđivanja maksimalnog iznosa porezne olakšice odnosno gornje granice potpore male vrijednosti, sukladno članku 8. PGVPP, prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostaviti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede najkasnije do 29. veljače 2016. godine.

Prijava za korištenje prava na poreznu olakšicu sadrži:
1. podatke o poreznom obvezniku: ime i prezime, OIB/MBO, adresa, datum početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci,
2. popis djelatnosti razvrstanih prema odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti iz članka 2. stavka 3. PGVPP-a, koje obveznik poreza na dohodak obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. i/ili području jedinica II. skupine,
3. iznos potpore male vrijednosti za svaku djelatnost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj godini i u prethodne dvije fiskalne godine te naziv davatelja potpore male vrijednosti,
4. podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovom mjestu prebivališta i boravišta te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore,
5. izjavu korisnika potpore, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, o iznosu primljenih potpora male vrijednosti tijekom tekuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti uzimajući u obzir uvjete propisane za „jednog poduzetnika“ i uzimajući u obzir iznos potpore male vrijednosti, koji se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta ili po osnovi obavljanja djelatnosti u slobodnim zonama
6. iznos dohotka utvrđenog temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. i/ili na području jedinica II. skupine, razvrstano prema djelatnostima te utvrđeni iznos porezne olakšice, odnosno potpore male vrijednosti prema članku 6. stavku 2. PGVPP-a,
7. druge vjerodostojne isprave koje smatraju bitnima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore.

Porezni obveznici dostavljaju navedenu prijavu Ministarstvu poljoprivrede ukoliko djeluju u sektoru poljoprivrede, odnosno ako se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i obvezno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) 1408/2013 ili ukoliko obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture i obvezno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) br. 717/2014.

Porezni obveznici koji obavljaju i druge djelatnosti, pored djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture, prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostavljaju Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu poljoprivrede.

Napominjemo da je primarna poljoprivredna proizvodnja utvrđena člankom 1. Uredbe Komisije (EU) 1408/2013, a načelno obuhvaća porezne obveznike koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u skupine 01.1., 01.2., 01.3., 01.4., 01.5. i 01.6.

Temeljem dostavljenih prijava, nadležna ministarstva utvrđuju ima li porezni obveznik pravo, obzirom na prethodno primljene potpore male vrijednosti, primiti i potporu male vrijednosti iz članka 55. Zakona, koja je u konkretnom slučaju porezna olakšica. Dakle, nadležna ministarstva utvrđuju usklađenost prijava s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno uvjeta iz članka 55. stavka 3. Zakona te o istome obavještavaju Poreznu upravu do 02. svibnja 2016. godine.

Uzimajući u obzir da Ministarstvo poljoprivrede, temeljem posebnih propisa vezanih za dodjelu državnih potpora i potpora male vrijednosti vodi evidenciju o svim dodijeljenim potporama male vrijednosti, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju te sektor ribarstva i akvakulture, Ministarstvo poljoprivrede neće korisnicima potpore izdavati potvrdu o stjecanju prava na korištenje porezne olakšice već će elektronskim putem do 02. svibnja 2016. godine. dostaviti Poreznoj upravi popis poreznih obveznika, s utvrđenom gornjom granicom potpore male vrijednosti, što će u konkretnom slučaju biti maksimalni iznos porezne olakšice.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dostavit će Poreznoj upravi elektronskim putem do 02. svibnja 2016. godine popis poreznih obveznika, korisnika potpora male vrijednosti, kojima je:
1. izdana potvrda o stjecanju prava na poreznu olakšicu s utvrđenim maksimalnim iznosom porezne olakšice,
2. utvrđeno prekoračenje gornje granice potpore male vrijednosti ili ne ostvaruju pravo na potporu male vrijednosti.

Porezni obveznik koji namjerava koristiti poreznu olakšicu iz članka 55. Zakona, uz godišnju poreznu prijavu dostavlja presliku dokumentacije dostavljene Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede. Na temelju dostavljene dokumentacije nadležne ispostave Porezne uprave utvrđuju pravo korištenja porezne olakšice prema članku 55. stavcima 1., 2. i 4. Zakona. Iznos utvrđene porezne olakšice, neovisno o zadovoljavanju uvjeta prema navedenim stavcima Zakona, ne može biti veći od iznosa kojega je utvrdilo nadležno ministarstvo.

Ukoliko korisnici potpore ne dostave ministarstvima potrebnu dokumentaciju iz članka 8. stavka 4. PGVPP-a ili ne usklade iskazane iznose u godišnjoj poreznoj prijavi prema obavijesti nadležnog ministarstva, smatra se da isti ne zadovoljavaju uvjete propisane odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 55. Zakona o porezu na dohodak te stoga u godišnjoj poreznoj prijavi ne mogu iskazati umanjenje porezne obveze.

Stoga su nadležne ispostave Porezne uprave dužne usporediti iznose iskazanog umanjenja porezne obveze prema prijavi poreza na dohodak s gornjom granicom potpore male vrijednosti odnosno maksimalnim iznosima porezne olakšice koju je utvrdilo nadležno ministarstvo i elektronskim putem dostavilo Poreznoj upravi. Ukoliko se utvrdi da iznos iskazanog umanjenja porezne obveze u prijavi poreza na dohodak nije u skladu s podacima utvrđenima od strane nadležnog ministarstva ili ukoliko se utvrdi da porezni obveznik ne zadovoljava uvjete iz članka 55. stavka 1. i/ili 2. i stavka 4. Zakona, porezni obveznik je dužan ispraviti poreznu prijavu.

Dakle, neovisno o ispunjenju uvjeta iz članka 55. stavka 1., 2. i 4. Zakona, porezni obveznik neće moći ostvariti pravo na poreznu olakšicu ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 3. toga članka, odnosno ukoliko ne zadovoljava uvjete vezane uz odgovarajuća pravila o potporama male vrijednosti.

NAPOMENA: porezni obveznici koji obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, odnosno oni koji prijavu podnose Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istu dostavljaju na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara - Obrazac POOD-PPGV“ koji je dostupan na internetskim stranicama toga ministarstva.

Dakle, pod 4.2.7. Obrasca DOH porezni obveznik upisuje:

- iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka 57. Zakona (plaće novozaposlenih osoba, državna potpora sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu) korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima (stupac 3). Iskazani ukupni iznos dohotka u stupcu 3 pod 4.2.7. može biti manji ili jednak ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom u 2015. godini pod 4.2.3. Obrasca DOH.

- udio ostvarenog dohotka na potpomognutim područjima, odnosno području Grada Vukovara iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku (stupac 4). Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona.

Primjer: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost na potpomognutom području II. skupine i zapošljava cijelu 2015. godinu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom području. Porezni obveznik nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članka 56. i 57. Zakona. Porezni obveznik nema iz prethodnih poreznih razdoblja gubitak za prijenos. Nadalje, porezni obveznik nije u 2015. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak po ostalim izvorima oporezivog dohotka. Ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2015. godini iznosi 95.000,00 kuna i taj podatak porezni obveznik iskazao je pod 4.2.3. stupac 7 dijela SD Obrasca DOH (ukupno dohodak od samostalne djelatnosti). Obzirom da porezni obveznik nije u 2015. godini ostvario dohodak i po ostalim izvorima oporezivog dohotka, taj podatak istovjetan je sveukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju iskazanom pod 5. Obrasca DOH. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelatnosti u 2015. godini iznosi 10.000,00 kuna (pod 4.2.3. stupac 8) i istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca DOH. Porezni obveznik pod 4.2.7. dijela SD Obrasca DOH upisuje:


Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.2.7.): izračunava se udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom dohotku, u postotku:
o udio pod r.br. 2. stupac 4: (95.000,00 / 95.000,00) * 100 = 100%.

Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 50 % za djelatnost na potpomognutom području II. skupine, pa je izračun slijedeći:

- godišnja obveza poreza i prireza (pod 9.6.5. Priloga UPO): u izračun je uzet sveukupni dohodak u iznosu 95.000,00 kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine cijelu godinu: 12 * 3.000,00 = 36.000,00. Obveze prireza nema obzirom da ga općina nije propisala, te je ukupna godišnja porezna obveza = 11.318,00 kuna,

- umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na potpomognutom području druge skupine (pod 9.6.7. priloga UPO): [11.318,00 (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * 100% (postotak iz 4.2.7. stupac 4)] * 50 % (propisani postotak umanjenja poreza) = 5.659,00 kuna.


Primjer: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost na potpomognutom području I. skupine i zapošljava cijelu 2015. godinu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom području. Ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti na tom području u 2015. godini jest 80.000,00 kuna. Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost i na potpomognutom području II. skupine te je dohodak ostvaren na tom području u 2015. godini 20.000,00 kuna. Porezni obveznik nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članka 56. i 57. Zakona. Porezni obveznik nema iz prethodnih poreznih razdoblja gubitak za prijenos. Nadalje, porezni obveznik nije u 2015. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak po ostalim izvorima oporezivog dohotka. Ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2015. godini iznosi 100.000,00 kuna i taj podatak porezni obveznik iskazuje pod 4.2.3. stupac 7 dijela SD Obrasca DOH (ukupno dohodak od samostalne djelatnosti). Obzirom da porezni obveznik nije u 2015. godini ostvario dohodak i po ostalim izvorima oporezivog dohotka, taj podatak istovjetan je sveukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju iskazanom pod 5. Obrasca DOH. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelatnosti u 2015. godini iznosi 10.000,00 kuna (pod 4.2.3. stupac 8) i istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca DOH. Porezni obveznik pod 4.2.7. dijela SD Obrasca DOH upisuje:


Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.2.7.): izračunava se udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom dohotku, u postotku:
o udio pod r.br. 1 stupac 4: (80.000,00 /100.000,00) * 100 = 80%
o udio pod r.br. 2 stupac 4: (20.000,00 /100.000,00) * 100 = 20%
Izračunani udjeli jesu veličina za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 100% za djelatnost na potpomognutom području I. skupine i 50% na potpomognutom području II. skupine, pa je izračun slijedeći:

- godišnja obveza poreza i prireza (pod 9.6.1. Priloga UPO): u izračun je uzet sveukupni dohodak u iznosu 100.000,00 kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području I. skupine cijelu godinu: 12 *3.500,00 =42.000,00. Obveze prireza nema obzirom da ga općina nije propisala, te je ukupna godišnja porezna obveza = 11.068,00 kuna,
- umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na potpomognutom području:
o I. skupine: [11.068,00 (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * 80% (postotak iz 4.2.7. stupac 4)] * 100% (propisani postotak umanjenja poreza) = 8.854,40 kuna (pod 9.6.6. Priloga UPO),
o II. skupine: [11.068,00 (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * 20% (postotak iz 4.2.7. stupac 4)] * 50 (propisani postotak umanjenja poreza) = 1.106,80 kuna (pod 9.6.7. priloga UPO)
Ukupno umanjenje poreza na potpomognutom području (pod 9.6.8. Priloga UPO) iznosi 9.961,20 kuna (8.854,40 + 1.106,80).


Ako je tijekom 2015. godine djelatnost obrta i slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva te iznajmljivanje imovine u cijelosti prestalo ili je prestalo u jednom dijelu (likvidacija djelatnosti, otuđenje djelatnosti ili dijela djelatnosti, prestanak djelatnosti, prelazak na paušalno oporezivanje prema odredbama članka 44. Zakona), a stjecatelj djelatnost nije nastavio ili ju nije nastavio u cijelosti, otuđitelju se utvrđuje i dohodak od otuđenja koji uvećava/umanjuje dohodak ostvaren obavljanjem djelatnosti (članak 31. Pravilnika).

Ako je porezni obveznik u 2015. godini po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti prešao s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka obvezan je dohodak ostvaren tom djelatnošću ispraviti u skladu s odredbama članka 32. Pravilnika.

Obveznici pojedinci koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohodak koji utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost sukladno članku 19. do 24. Zakona, iskazuju iznos ostvarenog dohotka odnosno gubitka prema podacima iz poslovnih knjiga, odnosno pregledu poslovnih primitaka i izdataka za 2015. godinu na Obrascu P-PPI. Pregled poslovnih primitaka i izdataka - izvadak iz poslovnih knjiga treba sadržavati sve poslovne primitke i poslovne izdatke grupirane prema načinu na koji su nastali (putem žiro računa, u gotovini ili u naravi) u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine (ili kraćem razdoblju obavljanja djelatnosti u 2015. godini), s tim da se posebno iskazuju izdaci otpisa (amortizacije), porezno priznati izdaci reprezentacije, a u slučaju otuđenja obrta, djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva ili njihovog dijela, nakon kojeg se djelatnost ne nastavlja ili se ne nastavlja u cijelosti, treba posebno iskazati i sve izdatke koji se kod te poslovne promjene priznaju. Porezni obveznici iskazuju i podatak o broju zaposlenih radnika na dan 31. prosinca.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan člancima od 19. do 24. Zakona, podnose na Obrascu P-PPI, a koji sadrži slijedeće podatke (u ovaj pregled primitaka i izdataka ne unose se podaci o primicima i izdacima iz zajedničke djelatnosti koji su sadržani u Obrascu DOH-Z):

- I. opće podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj),

- II. podatak o iznosu ukupno ostvarenih primitaka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u primicima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih primitaka:
– u gotovini,
– putem žiroračuna,
– u naravi,
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 20. stavku 7. Zakona.

Ako su podaci o primicima u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te podaci o primicima poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 20. stavku 7. Zakona iskazani u primicima putem žiro računa ili primicima ostvarenim u naravi, isti se ne zbrajaju pod ukupne primitke.

- III. podatak o iznosu ukupno ostvarenih izdataka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u izdacima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih izdataka:
– u gotovini,
– putem žiroračuna,
– u naravi,
– otpisa,
– reprezentacije,
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– koji se porezno ne priznaju prema članku 22. Zakona.

Ako su podaci o izdacima u svezi otpisa, reprezentacije ili u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine iskazani u izdacima putem žiro računa ili izdacima u naravi isti se ne zbrajaju pod ukupne izdatke.

- IV. podatak o ukupno ostvarenom dohotku/gubitku.

- V. dodatne podatke o:
– broju zaposlenih sa stanjem na dan 31.12.
– razlici između prometa po žiroračunu i primitaka iskazanih pod II.2. i to:
– pologu utrška koji je iskazan pod II.1. (primicima putem žiro računa),
– primljenim iznosima kredita,
- primljenim iznosima po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji,
- ostali nenavedeni primici, koji se ne smatraju oporezivim primicima.

Obveznici poreza na dodanu vrijednost popunjavaju pregled primitaka i izdataka u Obrascu P-PPI na jednaki način kao i obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, a istovremeno nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost, osim što se u točku II. Primici, dodaje podatak o porezu na dodanu vrijednost u primicima, a u točku III. Izdaci, podatak o porezu na dodanu vrijednost u izdacima.

Porezni obveznici koji su po navedenim osnovama u 2015. godini bili i obveznici poreza na dodanu vrijednost, u iskazu iz poslovnih knjiga ne iskazuju poslovne primitke i poslovne izdatke prema načinu na koji su nastali u istoj godini, već iskazuju samo ukupni iznos poslovnih primitaka i izdataka te posebnim stavkama izdatke otpisa (amortizacije), reprezentacije te možebitno i izdatke vezane uz otuđenje djelatnosti.

U pregledu primitaka i izdataka nije potrebno navoditi nadnevke utvrđivanja primitaka i izdataka, jer su svi poslovni događaji kronološkim slijedom knjiženi u propisanim poslovnim knjigama (knjizi prometa, knjizi primitaka i izdataka, knjigama ulaznih i izlaznih računa koje se vode prema propisima o porezu na dodanu vrijednost), a za iste je obveznik dužan imati uredne i vjerodostojne isprave, kako o obavljenim gotovinskim uplatama, isplatama, bezgotovinskim plaćanjima i doznakama, tako i ispravama o nabavi, prodaji, obračunima, zapisnicima i drugom.

Porezni obveznici koji po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti stječu stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godinu dana iskazuju te stvari i prava u popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI koji osim općih podataka o poreznom obvezniku i dosadašnjih podataka o: nazivu stvari ili prava, dana, mjeseca i godine nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave, nabavne vrijednosti ili troškova proizvodnje stvari ili prava, knjigovodstvene vrijednosti stvari ili prava, vijeka trajanja dugotrajne imovine, stope amortizacije, svote amortizacije i knjigovodstvene vrijednosti stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja ili uništenja, sadrži nove podatke, AOP oznaku dugotrajne imovine ovisno o vrsti dugotrajne imovine te datum otuđenja dugotrajne imovine ako je otuđenje izvršeno nakon 1. siječnja 2016. godine.

Dakle, novi podatak koji se ispunjava s 31.12.2015. godine u Obrascu DI stupcu 10 je AOP oznaka koja ovisno o vrsti dugotrajne imovine može biti:
001 - GRAĐEVINSKI OBJEKTI,
002 - BRODOVI VEĆI OD 1000 BRT,
003 - OSNOVNO STADO,
004 - NEMATERIJALNA IMOVINA,
005 - OSOBNI AUTOMOBILI,
006 - OPREMA,
007 - VOZILA (OSIM OSOBNIH AUTOMOBILA), 008 - MEHANIZACIJA,
009 - RAČUNALA, RAČUNALNA OPREMA I PROGRAMI,
010 - OPREMA ZA RAČUNALNE MREŽE,
011 - MOBILNI TELEFONI,
012 - ALATI, POGONSKI INVENTAR,
013 - OSTALA NESPOMENUTA DUGOTRAJNA IMOVINA.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno iznos dohotka/gubitka i iznos korištenih olakšica iz članka 56. i 57. Zakona na tim područjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

Primjer:


Porezni obveznici koji su tijekom 2015. godine ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obavljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti prema članku 18. stavku 2. točki 4. Zakona (koji se utvrđuje u skladu s člankom 19. do 24. Zakona), u pregledu primitaka i izdataka ne iskazuju ostvarene primitke s naslova darovanja do 20.000,00 kuna godišnje u skladu s člankom 24. stavkom 2. Pravilnika. Osim toga, ovi porezni obveznici mogu, u skladu s člankom 46. stavkom 5. Pravilnika, poslovne primitke umanjiti za 25% od ostvarenog iznosa umjetničkog autorskog honorara, temeljem potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije, s podacima o autorskim djelima za koje imaju navedeno pravo, kao i visini iznosa ostvarenih primitaka za ta djela od kojih se može kao neoporezivo odbiti 25%. Navedene preslike potvrda obvezno se prilažu godišnjoj poreznoj prijavi.

Ako je obveznik koji podnosi godišnju poreznu prijavu za 2015. godinu u toj godini ostvario dohodak/gubitak od samostalne djelatnosti i kao pojedinac i kao supoduzetnik, treba iskazati oba iznosa dohotka/gubitka posebno, te njihov zbroj u stupcu 7 pod 4.2.1. Obrasca DOH, a u stupcu 8 uplaćeni iznos predujma poreza i prireza.

Podatke pod 4.2. odnosno dio SD Obrasca DOH popunjavaju svi porezni obveznici koji su u 2015. godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti kojeg su utvrđivali sukladno člancima 17. do 24. Zakona na temelju propisanih poslovnih knjiga.

pod 4.2.8. iskazuju se podaci o obračunu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koje popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima, a koji je pod 4.2.1. stupac 2 iskazao dohodak, pri čemu se pod:
- r.br. 1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti – upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost,
- r.br. 2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti – upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja,
- r.br. 3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti – računa svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,
- r.br. 4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti – računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,
- r.br. 5. iznos dohotka – dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima (zbroj stupca 2 pod 4.2.1., u slučaju obavljanja zajedničke djelatnosti i zbroj stupca 5 pod 4.2.1.),
- r.br. 6. iznos dohotka od druge djelatnosti – upisuje iznos dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti,
- r.br. 7. iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti – upisuje dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za 2015. godinu iznosi 61.955,40 kuna.
- r.br. 8. iznos osnovice za obračun doprinosa – upisuje se iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r.br. 7.),
- r.br. 9. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 20% ili 15% ako je osiguranik obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje),
- r.br. 10. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 5%),
- r.br. 11. iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 15%).

Godišnja obveza doprinosa obvezniku doprinosa po osnovi druge djelatnosti dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.

Primjer: Osiguranik je obavljao djelatnost obrta u razdoblju od 01.01.2015. do 31.12.2015. U istom razdoblju bio je u radnom odnosu i obvezno osiguran po toj osnovi. Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđen temeljem poslovnih knjiga iznosi 85.000,00 kn, što je iskazano u stupcu 2 pod 4.2.1. Obrasca DOH. Obveznik je osiguranik II stupa.

U navedenom primjeru razdoblje obavljanja djelatnosti je od 01.01.2015. do 31.12.2015. odnosno cijela kalendarska godina. Kako je kroz čitavo navedeno razdoblje obveznik bio i u radnom odnosu i po toj osnovi obvezno osiguran, razdoblje druge djelatnosti je od 01.01.2015. do 31.12.2015., te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:



Primjer: Osiguranik je obavljao samostalnu djelatnost obrta u razdoblju od 13.04.2015. do 29.06.2015., te od 01.08.2015. do 17.10.2015., a u radnom odnosu je bio od 05.06.2015. do 26.08.2015. te od 07.10.2015. do 31.12.2015. temeljem kojeg je bio osiguran. Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđen temeljem poslovnih knjiga iznosi 30.000,00 kn što je iskazano u stupcu 2 pod 4.2.1. Obrasca DOH. Obveznik je osiguranik II stupa.

U navedenom primjeru razdoblje obavljanja djelatnosti je od 13.04.2015. do 29.06.2015., te od 01.08.2015. do 17.10.2015. Razdoblja druge djelatnosti su: od 05.06.2015. do 29.06.2015., od 01.08.2015. do 26.08.2015., 07.10.2015. do 17.10.2015. te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:



- pod 4.3. podaci o dohotku od imovine i imovinskih prava i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak. Iskazuju se podaci o dohotku od imovine i imovinskih prava kojeg je porezni obveznik ostvario u 2015. godini po osnovi najamnine, zakupnine (osim iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se plaća paušalni porez ili se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju propisanih poslovnih knjiga pa se podaci popunjavaju pod 4.2. Obrasca DOH), primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, i to kao obveznik pojedinac (stupac 2) i/ili obveznik suvlasnik/supoduzetnik (stupac 4), uz obvezno popunjavanje podatka o osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke imovine i imovinskog prava (u stupcu 3). U stupac 5 se upisuje ukupan iznos dohotka od imovine i imovinskih prava ostvaren tijekom 2015. godine, a u stupac 6 iznos uplaćenog predujma poreza i prireza u istom razdoblju.

Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i otuđenje nekretnina i imovinskih prava koje je porezni obveznik nabavio u razdoblju od 1. siječnja 2013. i otuđio do 31. prosinca 2015., a koje je ostvario kao vlasnik i/ili suvlasnik otuđene nekretnine i imovinskog prava te otuđenje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina prema članku 27. stavcima 5. do 11. Zakona. Podatak o iznosu dohotka upisuje se iz rješenja Porezne uprave i to u stupac 2 za obveznika pojedinca odnosno u stupac 5 za obveznika suvlasnika.

Kod dohotka od imovinskih prava porezni obveznik može ostvarene primitke po toj osnovi u poreznoj prijavi umanjiti za stvarno nastale izdatke u svezi sa ostvarivanjem tih primitaka. Obveznik pojedinac podatke o dohotku popunjava prema priloženom pregledu primitaka i izdataka te prema potvrdama isplatitelja, a obveznik suvlasnik/supoduzetnik prema podatku iz stupca 6 pod 10. Prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, odnosno prema primljenom rješenju Porezne uprave.

Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovine. Posebnom vrstom imovine smatra se otpad u skladu s posebnim propisima. U smislu Zakona, otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša. Kod dohotka od imovine po osnovi primitka od otuđenja posebnih vrsta imovine, porezni obveznik ne može ostvarene primitke po toj osnovi u poreznoj prijavi umanjiti za stvarno nastale izdatke u svezi sa ostvarivanjem tih primitaka.

- pod 4.3.1. podatak o ukupnom dohotku od imovine i imovinskih prava i ukupno uplaćenim predujmovima poreza i prireza,

- pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

- pod 4.4.1. podaci o ostvarenom dohotku od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koje su poreznom obvezniku isplaćene u 2015. godini, ostvarene iz dobiti u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. i od 01. ožujka 2012. do 31. prosinca 2015. godine. Popunjavaju se podaci: u stupcu 2 - osobni identifikacijski broj isplatitelja, stupcu 3 -dohodak od dividendi i udjela u dobiti, u stupcu 4 - uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza. Podaci se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja.

- pod 4.4.2., 4.4.3. i 4.4.4. popunjavaju se podaci: u stupcu 2 - osobni identifikacijski broj isplatitelja, stupcu 3 - dohodak od kapitala i u stupcu 4 - uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza. Podaci se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja,

- pod 4.4.2. podaci o ostvarenom dohotku od kamata koje su porezni obveznici u 2015. godini ostvarili po osnovi primitaka od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava), primitaka od kamata po vrijednosnim papirima, primitaka od kamata po osnovi danih zajmova, primitaka ostvarenih na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda, ako su te kamate obračunate za razdoblje od 1. siječnja 2015. godine do kraja 2015. godine i naplaćene u 2015. godini.

Kamatama koje podliježu porezu na dohodak od kapitala ne smatraju se zatezne kamate (uključivo i zatezne kamate koje su ostvarene u okviru samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, jer se smatraju primitkom od samostalne djelatnosti), kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti (smatraju se primicima od samostalne djelatnosti u skladu s člankom 21. stavkom 5. Zakona), kamate naplaćene po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, kamate naplaćene kao odštete prema članku 9. stavku 2. točki 2.5. Zakona, kamate koje se smatraju primitkom od nesamostalnog rada i oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada, pa se ni ne iskazuju u poreznoj prijavi kao dohodak od kapitala i zatezne kamate na isplaćene plaće i mirovine po sudskim presudama ili sudskim nagodbama iz članka 15. stavka 3. Zakona koje ne podliježu oporezivanju, kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ukoliko je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno, ukoliko iznosi najviše do 0,5% godišnje, primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

- pod 4.4.3. podaci o ostvarenom dohotku od izuzimanja. Upisuju se podaci o izuzimanjima imovine i korištenju usluga kojima se smatraju izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona od koje se plaća porez na dobit. Također, dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja smatra se i razlika primitka koja nastaje u slučaju kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja utvrdi se da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma te se dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi idućeg poreznog razdoblja,

- pod 4.4.4. podaci o dohotku od dodjele i opcijske kupnje dionica. Iskazuju se podaci o dohotku po osnovi dodjele vlastitih dionica društva tijekom 2015. godine i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza od ukupnog primitka po toj osnovi.

Dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka od prava, koja su ostvarena do 31. prosinca 2000. godine, bez obzira kada se ti primici ostvaruju. Prema tome u poreznoj prijavi se ne iskazuju primici od realizacije opcija za koje su ugovori zaključeni u ranijim godinama, već samo po opcijskim ugovorima zaključenim od 1. siječnja 2001. godine, a po kojima su porezni obveznici kao vlasnici prava ista i realizirali u 2015. godini i to bilo prodajom prava bilo kupnjom dionica društva. Dohodak od kapitala od opcijske kupnje dionica utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima kapitala. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, od primitka po toj osnovi ne utvrđuje se dohodak od kapitala, već drugi dohodak i iskazuje pod 4.6. Obrasca DOH,

- pod 4.4.5. podaci o dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2015. još ne popunjavaju, budući da su oporezivi od 1.1.2016.,

- pod 4.4.6. podaci o ukupnom dohotku od kapitala iskazanom pod 4.4.1., 4.4.2., 4.4.3. i4.4.4. o uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu u 2015. godini,

- pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja koji je ostvaren od osiguravatelja prema članku 31. Zakona u 2015. godini, a na temelju premija osiguranja koje su u razdoblju od 1. srpnja 2001. do 30. lipnja 2010. godine uplaćene za životno osiguranje sa obilježjem štednje te dobrovoljno mirovinsko osiguranje i umanjivale osnovicu za utvrđivanje poreza na dohodak, te na temelju premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje su (počevši od 1. srpnja 2010.) bile oslobođene oporezivanja sukladno članku 10. točki 17. Zakona te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak. Iskazuju se i podaci o predujmu poreza na dohodak kojega su po odbitku uplatili osiguravatelji. Podaci se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja dohotka odnosno osiguravatelja,

- pod 4.6. podaci o drugom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Popunjavaju se podaci o: iznosu ukupnog primitka (stupac 3) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2, iznosu propisanog porezno priznatog izdatka (stupac 4) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2, iznosu uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu, koji se priznaju kao izdatak pri utvrđivanju drugog dohotka (stupac 5), iznosu dohotka (stupac 6) i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza (stupac 7). Podaci se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja. Popunjavaju se podaci prema izvoru drugog dohotka po osnovi:

- pod 4.6. r.br. 1. primitaka od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (članak 32. stavak 3. točka 1. Zakona). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,

- pod 4.6. r.br. 2. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava (članak 32. stavak 3. točka 2. Zakona). U stupac 4 upisuje se iznos propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih naknada ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak,

- pod 4.6. r.br. 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak (članak 32. stavak 3. točka 11. Zakona i članak 44. stavak 15. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se: propisani paušalni izdatak u visini 30% od ostvarenih primitaka (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak (stupac 4) i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5). Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, nerezidentima koji ostvaruju drugi dohodak od navedenih primitaka ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak,

- pod 4.6. r.br. 4. primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u sportu, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 32. stavak 3. točka 4. Zakona i članak 44. stavak 6. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,

- pod 4.6. r.br. 5. upisuju se ukupno ostvareni oporezivi primici u 2015. godini po navedenim izvorima dohotka i to:

•primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. Pravilnika - korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. Zakona, a koje su davatelji tih primitaka dali fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u tijeku 2015. godine,
•nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 32. stavka 3. točke 6. Zakona, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mjesečno u 2015. godini), smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak,
•primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 32. stavka 3. točke 7. Zakona i članka 44. stavka 8. Pravilnika, koji se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje iznad 50.000,00 kuna u 2015. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
•stipendije učenika i studenata za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 32. stavka 3. točke 8. Zakona koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno u 2015. godini odnosno iznad 4.000,00 kuna mjesečno u 2015. godini za stipendije koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima u tuzemstvu, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima su mogli pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
•sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje iz članka 32. stavka 3. točke 9. Zakona i članka 44. stavaka 10. i 11. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno u 2015. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
•naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 32. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 44. stavka 14. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

Pri utvrđivanju drugog dohotka od primitaka pod 4.6. r.br. 5. kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,

- pod 4.6. r.br. 6. autorskih naknada od kojih se utvrđuje drugi dohodak za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava. U stupac 4 upisuje se zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak.

Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. Udruge odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:
- Hrvatsko društvo filmskih djelatnika,
- Hrvatska udruga filmskih snimatelja,
- Društvo hrvatskih filmskih redatelja,
- Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika,
- Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika,
- Hrvatska glazbena unija,
- Hrvatsko društvo skladatelja,
- Društvo hrvatskih književnih prevodilaca,
- Društvo hrvatskih književnika,
- Hrvatsko društvo pisaca,
- Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa,
- Hrvatsko društvo filmskih kritičara,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka,
- Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split,
- Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin,
- Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti,
- Hrvatsko društvo naivnih umjetnika,
- Hrvatsko dizajnersko društvo,
- Udruženje hrvatskih arhitekata,
- Hrvatsko društvo dramskih umjetnika,
- Udruga plesnih umjetnika Hrvatske,
- Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“,
- Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika,
- Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i
- Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.

Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih naknada za umjetnička djela ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo u visini 25% iz članka 46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak,

- pod 4.6. r.br. 7. primitaka po osnovi profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su po osnovi tih djelatnosti osigurani i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju po rješenju Porezne uprave, od kojih se u tijeku 2015. godine utvrđivao drugi dohodak. U stupac 4 upisuje se iznos propisanog izdatka u visini 30% iz članka 32. stavka 5. točke 2. Zakona (prema potvrdi isplatitelja), a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. U 30% paušalnih izdataka uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave što znači da se ti doprinosi ne priznaju kao poseban izdatak niti pri obračunu i uplati predujma poreza od drugog dohotka niti u godišnjem obračunu poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Primici po osnovi djelatnosti umjetnika mogu se u tijeku poreznog razdoblja umanjiti i za 25% neoporezivog dijela autorske naknade za umjetničko djelo, pa ti porezni obveznici u stupac 4 upisuju zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Pod 4.6.7. unose se i primici po osnovi sportskih stipendija koje su u 2015. godini ostvarili sportaši osigurani po osnovi djelatnosti sportaša, a koje su isplatitelji, pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, umanjivali za 30% paušalnih izdataka sukladno članku 46. stavku 6. Pravilnika. Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo u visini 25% iz članka 46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak.

Primjer: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost sportaša po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2015. godini po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša upisuje pod 4.6. r.br. 7. Međutim, porezni obveznik sportaš ostvario je u 2015. godini i drugi dohodak po osnovi članstva u nadzornom odboru trgovačkog društva te taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 1.

Primjer: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost novinara po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2015. godini po osnovi obavljanja djelatnosti novinara upisuje pod 4.6. r.br. 7. (uključivo i primjerice autorske naknade ostvarene po osnovi obavljanja djelatnosti novinara). Međutim, porezni obveznik novinar ostvario je u 2015. godini i drugi dohodak po osnovi autorskih naknada za autorsko djelo koje nije u svezi s obavljanjem djelatnosti novinara, pa taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 2. Ako je porezni obveznik novinar ostvario i drugi dohodak po osnovi autorskog djela koje ima obilježje umjetničkog djela, taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 6.


- pod 4.6. r.br. 8. ostalih posebno nenavedenih primitaka od kojih se, sukladno članku 32. stavku 3. točki 11. Zakona, utvrđuje drugi dohodak. Upisuju se podaci o ukupno ostvarenim primicima (prema potvrdama isplatitelja ili samog primatelja) koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona (stupac 3). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu.

- pod 4.6.9. podaci o ukupnom drugom dohotku iskazanom pod 4.6.1., 4.6.2., 4.6.3., 4.6.4., 4.6.5., 4.6.6., 4.6.7. i 4.6.8. i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak od drugog dohotka i prirezu po navedenim osnovama u 2015. godini,

- pod 4.7. podatak o inozemnom dohotku koji su tijekom 2015. godine ostvarili rezidenti izravno iz inozemstva i to od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka, bez obzira može li Republika Hrvatska taj dohodak oporezivati u skladu s odredbama članka 141. Ustava Republike Hrvatske i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te u skladu sa Zakonom kao tuzemnim propisom. U stupcu 2 se iskazuje podatak o izvoru dohotka, u stupcu 3 državi u kojoj je ostvaren, u stupcu 4 iznosu inozemnog dohotka ostvarenom u 2015. godini u inozemstvu, u stupcu 5 podatak o predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak plaćenom u tuzemstvu, a u stupcu 6 podatak o porezu koji je plaćen u inozemstvu u istoj godini, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

Podaci se upisuju prema priloženim potvrdama o dohotku ostvarenom u inozemstvu i porezu plaćenom u inozemstvu u 2015. godini, odnosno kraćem razdoblju ostvarivanja dohotka u inozemstvu tijekom 2015. godine.

Rezidenti koje je tuzemni poslodavac uputio na rad u inozemstvo podatke o inozemnom dohotku od nesamostalnog rada (plaći) iskazuju pod 4.1.1. godišnje porezne prijave, a ne pod 4.7. godišnje porezne prijave, osim ako je porez na dohodak plaćen u tuzemstvu i u inozemstvu, ili samo u inozemstvu, te se tada podaci o tom dohotku i uplaćenom porezu upisuju pod 4.7. godišnje porezne prijave.

Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti plaćaju u Republici Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u inozemstvu, a u ukupnu obvezu godišnjeg poreza uračunava im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza, ako o uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje trebaju priložiti uz godišnju poreznu prijavu.

Međutim, kod dobrovoljnog podnošenja godišnje porezne prijave, ako je porezni obveznik ostvario dohodak u zemlji s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojim je propisano da kada se u skladu s bilo kojom odredbom tog ugovora, dohodak koji porezni obveznik ostvari izuzima od poreza u Republici Hrvatskoj, isti svejedno može, pri obračunu iznosa poreza na preostali dohodak tog rezidenta, uzeti u obračun izuzeti dohodak, tada će se u godišnjoj poreznoj prijavi za navedeni dohodak primijeniti metoda izuzimanja s progresijom, propisana člankom 82.a Pravilnika.

Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa sljedećim državama: Albanijom, Armenijom, Austrijom, Azerbajdžanom, Belgijom, Bjelorusijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Crnom Gorom, Češkom, Čileom, Danskom, Estonijom, Finskom, Francuskom, Grčkom, Gruzijom, Indonezijom, Iranom, Irskom, Islandom, Italijom, Izraelom, Jordanom, Južnoafričkom Republikom, Kanadom, Katarom, Kinom, Korejom, Kuvajtom, Latvijom, Litvom, Mađarskom, Makedonijom, Maltom, Marokom, Mauricijusem, Malezijom, Moldavijom, Nizozemskom, Norveškom, Njemačkom, Omanom, Poljskom, Rumunjskom, Rusijom, San Marinom, Sirijom, Slovačkom, Slovenijom, Srbijom, Španjolskom, Švedskom, Švicarskom, Turskom, Ukrajinom i Velikom Britanijom.

Ako rezident dobrovoljno podnosi godišnju poreznu prijavu i ostvario je dohodak u jednoj ili više spomenutih država, obvezan je taj dohodak unijeti u godišnju poreznu prijavu, a službenik u nadležnoj ispostavi Porezne uprave će na temelju iskazanih podataka o državi u kojoj je dohodak ostvaren i izvoru dohotka, na temelju odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja utvrditi ima li Republika Hrvatska pravo oporezivati taj dohodak ili ne, odnosno koja će se metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja primijeniti. Ako ima pravo tada je oporezivanje moguće ako je propisano tuzemnim Zakonom i na način propisan Zakonom. Ako rezident obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu i ostvario je dohodak u jednoj ili više spomenutih država, obvezan je u godišnju poreznu prijavu unijeti i taj dohodak samo ako nije platio predujam poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj po osnovi tog dohotka ili je platio manji predujam poreza na dohodak od onog koji je propisan tuzemnim Zakonom ili ako se radi o dohotku od nesamostalnog rada, a sve pod uvjetom da Republika Hrvatska sukladno ugovoru ima pravo oporezivanja tog dohotka. Ako s državom u kojoj je rezident ostvario dohodak Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dohodak će se oporezivati na način propisan Zakonom i Pravilnikom, uz uračunavanje u inozemstvu plaćenog poreza u tuzemnu obvezu poreza na način propisan odredbama članka 82. Pravilnika, ako je uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik priložio potvrdu inozemnog poreznog tijela o porezu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, a plaćen je u 2015. godini u inozemstvu.

Primjer: Porezni obveznik rezident s prebivalištem u Zagrebu ostvario je u 2015. godini dohodak po osnovi samostalne djelatnosti obrta u iznosu 137.500,00 kn, a koji se može dodatno umanjiti za državnu potporu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja i za preneseni gubitak, u iznosu 23.230,00 kuna, te plaćeni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u 2015. iznosi 7.140,00 kuna. Porezni obveznik ostvario je i dohodak po osnovi najma nekretnine u Belgiji u iznosu 30.000,00 kuna na koji je plaćen porez u Belgiji u iznosu 1.500,00 kuna (prema Ugovoru Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja), dohodak od dividende i udjela u dobiti iz Portugala u iznosu 4.000,00 kuna po osnovi kojeg je plaćen porez u Portugalu u iznosu 400,00 kuna i 566,40 kuna predujam poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu (Republika Hrvatska nema sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Portugalom), dohodak od dividende iz SAD-a u iznosu 6.000,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u SAD-u u iznosu 1.500,00 kuna i 849,60 kuna predujam poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu (Republika Hrvatska nema sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om) te dohodak od dividende i udjela u dobiti od tuzemnog isplatitelja u iznosu 8.000,00 kuna po osnovi kojeg je plaćen predujam poreza na dohodak i prirez u iznosu 1.132,80 kuna te Porezni obveznik pod 4.7. iskazuje dohodak ostvaren u inozemstvu:


Člankom 82. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba i nagrade učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, te se utvrđuje prosječna porezna stopa:
PS (prosječna stopa) = ukupno obračunan tuzemni godišnji porez na dohodak / ukupni godišnji dohodak (prije umanjenja za osobni odbitak) * 100
PS=(28.216,20 / 132.270,00+23.230,00) * 100 =18,15%
U obračun se uzima godišnja obveza poreza i prireza iz polja 9.6.5. (obračunan na oporezivi dohodak) i dohodak iz polja 9.6.4. (oporezivi dohodak, bez dohotka iz inozemstva koji se izuzima) koji se uvećava za propisana umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti.

Primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez:

Max. iznos do kojega se može uračunati inozemni porez = 10.000,00 (inozemni dohodak) * 18,15% = 1.815,00 kuna.

Člankom 82.a stavkom 2. Pravilnika propisano je da se izuzimanje s progresijom utvrđuje na način da se iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godišnji dohodak rezidenta (uključujući i dohodak iz inozemstva koji se izuzima, prethodno umanjenog za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu) i iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvrđuje prosječna porezna stopa:
PS (prosječna stopa) = ukupno obračunan tuzemni godišnji porez na dohodak (pod 9.6.1.) / ukupni godišnji dohodak (pod 5.) * 100
PS = (34.615,89 / 162.270,00) * 100 = 21,33%

Primjenom prosječne porezne stope na ukupni godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak koji se izuzima utvrđuje se godišnja obveza poreza i prireza, pri čemu se ne uračunava porez plaćen u inozemstvu na dohodak koji se izuzima:

Godišnja obveza = prosječna stopa (pod 9.6.2.)*ukupni oporezivi dohodak (pod 9.6.4.) = 21,33% * 132.270,00 = 28.216,20 kn,


- pod 5. podatke o ukupnom iznosu dohotka po svim izvorima koje je porezni obveznik ostvario u tuzemstvu i iskazao pod 4.1.3., 4.2.3., 4.3.1., 4.4.6.,4.5.1., 4.6.9. i 4.7.1., iznosu dohotka kojeg je ostvario u inozemstvu i iskazao pod 4.7.1. godišnje porezne prijave, te iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu. Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemnu obvezu poreza na dohodak za 2015. godinu izračunat će Porezna uprava i odbiti od ukupne godišnje obveze poreza (podatak pod 9.6.13. Priloga UPO godišnje porezne prijave),

- pod 6. podatke o olakšicama, oslobođenjima i poticajima. Porezni obveznici koji su u tijeku 2015. godine koristili ili u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave za 2015. godinu koriste propisane olakšice, oslobođenja i poticaje, obvezni su popuniti podatke pod 6. Obrasca DOH. Sukladno članku 88. stavku 3. Pravilnika godišnju poreznu prijavu - Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni obveznici koji su u 2015. godini iskoristili propisane olakšice i oslobođenja, a nemaju obvezu niti ne žele, sukladno članku 40. Zakona, ostvareni dohodak u 2015. godini iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi. Radi se o poreznim obveznicima koji su u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće ili mirovine) koristili umanjenje poreza za olakšicu hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata iz članka 53. stavka 1. Zakona te porezni obveznici koji su u 2015. godini pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi umjetničkog autorskog honorara koristili umanjenje ostvarenog primitka po toj osnovi za neoporezivi dio u visini 25%.

Pod 6. upisuju se podaci o iznosima propisanih i iskorištenih olakšica i oslobođenja i to:
- pod 6. r.br.1.podatak o neoporezivim primicima umjetnika odnosno o darovanjima do iznosa 20.000,00 kuna godišnje koje su dobili umjetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona (od koje se dohodak utvrđuje u skladu s člankom 17. do 24. Zakona), a prema članku 24. stavku 2. Pravilnika,

- pod 6. r.br.2. podatak o neoporezivom dijelu umjetničkog autorskog honorara (25% od ostvarenih primitaka, prema članku 46. stavku 5. Pravilnika). Podatak će iskazati porezni obveznici koji obavljaju umjetničku djelatnost iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona (za koju se dohodak utvrđuje u skladu s člancima 17. do 24. Zakona), a podatak će iskazati i porezni obveznici koji od umjetničke djelatnosti dohodak utvrđuju na način propisan za drugi dohodak,

- pod 6. r.br.3. podatak o porezno priznatim izdacima reprezentacije. Podatak iskazuju samo oni porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti, a odnosi se na iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije u visini 30% od stvarno nastalih prema članku 22. stavku 1. točki 1. Zakona,

- pod 6. r.br.4. podatak o razlici osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona u odnosu na članak 54. Zakona (osobni odbitak na potpomognutim područjima). Podatak iskazuju porezni obveznici koji su tijekom 2015. godine imali prebivalište i boravili i/ili su uzdržavani članovi njihove uže obitelji imali prebivalište i boravili na potpomognutim područjima I. i II. skupine i na području Grada Vukovara na kojima su prema članku 54. Zakona propisane olakšice, a koji u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi koriste uvećani osobni odbitak. Iskazuje se iznos razlike uvećanog osobnog odbitka u odnosu na osobni odbitak koji bi se utvrdio od osnovice 2.600,00 kuna mjesečno prema članku 36. stavku 1. Zakona.
Primjer: Porezni obveznik rezident ima prebivalište i boravi u tijeku 2015. godine na potpomognutom području II. skupine i uzdržava dvoje djece koji imaju prebivalište i borave na istom području cijelu 2015. godinu. Porezni obveznik koristio je u tijeku 2015. godine pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) osnovni osobni odbitak u visini 2.600,00 kn mjesečno i dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i to: u iznosu od 1.300,00 kuna mjesečno (0,5*2.600,00 kuna) za prvo dijete i 1.820,00 kuna mjesečno (0,7*2.600,00 kuna) za drugo dijete. Podnošenjem godišnje porezne prijave za 2015. godinu porezni obveznik koristi pravo na uvećani osnovni osobni odbitak propisan za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na potpomognutom području druge skupine u iznosu od 3.000,00 kuna mjesečno. Dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu koja imaju prebivalište i borave na istom području izračunava se primjenom faktora 0,5 i 0,7 od uvećanog osnovnog odbitka te iznosi: za prvo dijete 1.500,00 kuna mjesečno (0,5 * 3.000,00 kuna) i za drugo dijete 2.100,00 kuna (0,7 * 3.000,00 kuna). Razlika osobnog odbitka koju porezni obveznik upisuje pod 6. r.br. 4. iznosi 10.560,00kuna.

Obrazloženje: osobni odbitak za 2015. godinu korišten pri obračunu predujma poreza u tijeku poreznog razdoblja iznosi [(2.600,00 + 1.300,00 + 1.820,00) * 12] = 68.640,00 kuna. Uvećani osobni odbitak za 2015. godinu iznosi: [(3.000,00 + 1.500,00 + 2.100,00) * 12] = 79.200,00 kuna. Razlika osobnog odbitka (iskorištenog na potpomognutom području II. skupine i osobnog odbitka kojeg bi porezni obveznik koristio da on sam i njegova uzdržavana djeca nemaju prebivalište i ne borave na potpomognutom području II. skupine): 79.200,00 - 68.640,00 = 10.560,00 kuna.


- pod 6. r.br.5. podatak o umanjenju poreza na dohodak i prireza za olakšicu iz članka 53. stavka 1. Zakona hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Umanjenje poreza iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje ostvaruju te osobe i to za postotak njihovog invaliditeta, uzima se u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza i prireza tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine). Ako je navedena olakšica korištena tijekom poreznog razdoblja pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada te ako HRVI po osnovi ostvarenog dohotka u 2015. godini, sukladno članku 40. Zakona, nema obvezu niti ne želi podnijeti godišnju poreznu prijavu za ostvareni dohodak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6.5. Podatak pod 6.5. odnosi se na iznos poreza i prireza na dohodak za koji je godišnja porezna obveza umanjena odnosno porez i prirez manje uplaćeni, a izračunava se na način prikazan u primjeru 1., 2. i 3. pod 4.1.4. ove upute. Upisani podatak jednak je iznosu pod. 9.6.9. Priloga UPO.

- pod 6. r.br.6. podatak o umanjenju poreza na dohodak i prireza za olakšice iz članka 55. Zakona na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara. Podatak iskazuju samo oni porezni obveznici koji na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, a koriste olakšicu koja se odnosi na umanjenje poreza na dohodak za 100% ili 50% (članak 55. Zakona). Iskazuju iznos za koji su umanjili iznos godišnje porezne obveze odnosno upisuju podatak koji je istovjetan iznosu pod 9.6.8. Priloga UPO (način izračuna prikazan je u primjeru 1. i 2. pod 4.2.6. ove upute). Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost u općinama i gradovima koja su tijekom poreznog razdoblja stekli status potpomognutog područja ili su razvrstani u drugu skupinu tih područja, mogu umanjenje poreza na dohodak i prireza za propisani postotak, a i ostale olakšice, koristiti za razmjerni broj mjeseci 2015. godine,

- pod 7. popis priloženih isprava - Isprave koje se obvezno prilažu propisane su člankom 89. Pravilnika, a ovise o izvoru dohotka kojega je porezni obveznik ostvario u 2015. godini i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, kao i o njegovom statusu (rezident ili nerezident) i s tim u svezi osobnim odbitkom kojeg je koristio u 2015. godini ili koji želi iskoristiti u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi za 2015. godinu.

Godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH treba osobito priložiti slijedeće isprave:

1. za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada - Obrazac EPOM, potvrdu isplatitelja iz članka 65.a Pravilnika, potvrdu o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe,
2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:
2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima na Obrascu P-PPI, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2.5. evidencije i dokumentacije u svezi korištenja državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te posebnim propisima donesenim na temelju toga Zakona, ako nisu priložene uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.6. porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutom području i području Grada Vukovara dostavljaju presliku dokumentacije iz Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice od obavljanja djelatnosti na potpomognutom području i području Grada Vukovara koja je dostavljena Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije ili Ministarstvu poljoprivrede,
2.7. porezni obveznici na koje se odnosi članak 19. h stavka 3. Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15 i 78/15), za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran učinak konverzije dostavljaju kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 19.e toga Zakona,
2.8. evidenciju o primljenim državnim potporama, pomoći i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,
2.9. porezni obveznici koji su primili bespovratna novčana sredstva isplaćena iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila, dostavljaju dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava,

3. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka na Obrascu P- PPI i potvrde isplatitelja primitaka,

4. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,

5. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. Pravilnika), preslike potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem koje su u 2015. godini korištene porezne olakšice,

6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36. stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa,
8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka,

9. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa.

Ako bračni ili izvanbračni drug, životni i neformalno životni partner, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, životnom i neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,
2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz prethodne točke 1. na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,
3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji,

- pod 8. napomene poreznog obveznika, opunomoćenika, poreznog savjetnika. Upisuju se možebitne napomene koje su bitne za utvrđivanje porezne obveze, a nisu kao podatak iskazane ni na jednom od predviđenih rednih brojeva.

Ako porezni obveznici imaju pravo na povrat razlike više plaćenog poreza i prireza, a žele da im se povrat obavi gotovinskim putem, a ne na račun koji su eventualno naznačili pod 1.8. Obrasca DOH, tu činjenicu posebno navode u ovom dijelu godišnje porezne prijave. Međutim, u tom slučaju će im organizacija ovlaštena za obavljanje poslova platnog prometa pri povratu naplatiti i odgovarajući iznos provizije. Za povrate koji se izvršavaju negotovinskim načinom na u prijavi naznačen tekući ili žiroračun, poreznim obveznicima neće biti naplaćena provizija.

Porezni obveznik (opunomoćenik ili porezni savjetnik) dužan je godišnju poreznu prijavu potpisati (članak 15. Općeg poreznog zakona) čime jamči za istinitost i vjerodostojnost iskazanih podataka, te upisati nadnevak njenog podnošenja.

- pod 9. (Prilog UPO): Uz godišnju poreznu prijavu koju podnosi na propisanom Obrascu DOH, porezni obveznik može, ali nije obvezan predati i dio pod 9. - Prilog UPO – "Utvrđivanje poreza na dohodak i prireza za 2015. godinu", popunjen s propisanim podacima. Podaci pod 9. grupirani su u pet dijelova i odnose se na:

- obračun ukupnog iznosa godišnjeg osobnog odbitka,
- iznos godišnje osnovice za oporezivanje,
- obračun godišnjeg iznosa poreza na dohodak i prireza,
- obračun razlike poreza i prireza za uplatu, odnosno povrat,
- obračun predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za sljedeće porezno razdoblje.

U ovom dijelu godišnje porezne prijave svaki porezni obveznik može izračunati svoju godišnju obvezu poreza i eventualne razlike, a Porezna uprava će po obavljenom obračunu, izdati rješenje o porezu odnosno privremeno porezno rješenje (ako ga donosi na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u poreznoj prijavi) u skladu s odredbama članka 85. do 90. Općeg poreznog zakona, osim obveznicima koji dohodak utvrđuju od samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. Zakona koji sami obračunavaju godišnju poreznu obvezu i te možebitnu razliku za uplatu uplaćuju s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

Napominjemo da uz godišnju poreznu prijavu nije više potrebno dostavljati Obrazac IP, potvrde isplatitelja mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka.

13. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice

Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno podliježe ukupan dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka), koji je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu u razdoblju od 1.1. do 31.12.2015. godine, a koji je bio obvezan iskazati ili je iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH za 2015. godinu, odnosno na kojeg se primjenjuje poseban postupak iz članka 43.a Zakona.

Osnovica za oporezivanje se utvrđuje od dohotka koji je ostvaren i iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi na sljedeći način:

dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)
+ dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona:
- plaće novozaposlenih
- državna potpora male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja te državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu,
- izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 57. stavku 1. Zakona
- preneseni gubici od samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona iz 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. godine po rješenju Porezne uprave i članku 35. Zakona
+ dohodak od imovine i imovinskih prava
+ dohodak od kapitala
+ dohodak od osiguranja
+ drugi dohodak
= ukupni dohodak
- osobni odbitak iz članka 36. Zakona i/ili članka 54. Zakona
= porezna osnovica.

Na utvrđeni iznos porezne osnovice primjenjuje se porezna stopa od 12% do visine 26.400,00 kuna, stopa od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00 kuna i 158.400,00 kuna i stopa od 40% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 158.400,00 kuna.

Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun prireza i to kod rezidenata s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza. Popis općina i gradova s propisanim odnosno prosječnim stopama prireza u 2015. godini dan je u prilogu ove Upute.

Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza za 2015. godinu odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku 2015. godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati na način propisan odredbama članka 82. Pravilnika), te se utvrđuje razlika poreza i prireza koja može biti:
- pozitivna, odnosno razlika poreza i prireza koju porezni obveznik mora platiti u roku od petnaest dana od dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno (kod privremenog rješenja od dana dostave poreznom obvezniku, u roku od 30 dana od donesenog rješenja na kojeg porezni obveznik nije uložio žalbu odnosno od dana dostave drugostupanjskog rješenja), osim ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost, razliku poreza za uplatu obvezan je platiti s danom podnošenja godišnje porezne prijave,

- negativna, kao iznos preplaćenog poreza i prireza, za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, a ako povrat ne zahtijeva, preplaćeni iznos se uračunava u
rezu na dohodak