Datum 3.10.2016.

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak - najčešća pitanja i odgovori

Korisnik olakšice/oslobođenja
1.UVOD

Stvaranje određenih preduvjeta omogućilo je Poreznoj upravi primjenu posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Podaci i informacije od ključne su važnosti za uspješan postupak prethodnog obračuna poreza. Dodatni preduvjeti za osiguravanje uvođenja posebnog postupka u hrvatski porezni sustav, bili su sljedeći:

-Primjena izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD), temeljem kojeg se prikupljaju podaci o gotovo svim primicima koje ostvari porezni obveznik u tijeku poreznog razdoblja,

-Automatska razmjena informacija na području izravnih poreza:

•zaprimanje i obrada podataka zaprimljenih od drugih država članica Europske unije o isplaćenom dohotku od kamata na štednju hrvatskim rezidentima,
•prikupljanje i slanje podatka u druge države članice Europske unije o isplaćenim dohocima u obliku kamata na štednju,
•zaprimanje i obrada podataka o određenim kategorijama dohotka (dohodak od nesamostalnog rada (plaće), mirovine, primici članova upravnih i nadzornih odbora, dohodak od imovine i imovinskih prava) zaprimljenih iz drugih država članica Europske unije, a od 2017. počet će se razmjenjivati i podaci o financijskim računima koje hrvatski rezidenti posjeduju u drugim državama članicama Europske unije (osim Austrije koja je dobila odgodu od godine dana), ali se očekuje da će se postepeno navedena razmjena ostvariti i s drugim zemljama svijeta temeljem globalnog standarda razvijenog u okviru OECD-a.
Ovim tekstom daje se osvrt na najčešća pitanja i odgovore u svezi podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH) te provedbe posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koja mogu biti od interesa za porezne obveznike posebice što je primjena posebnog postupka potpuno novi način utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u odnosu na onaj koji je u hrvatskom poreznom sustavu bio poznat od 1994. godine.

2.PRAVNI OKVIR

Člancima 37. – 43.a Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) propisano je utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Nadalje, člancima 81. – 89. Pravilnika o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Pravilnik) podrobnije se uređuju: sadržaj godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH), način uračunavanja inozemnog poreza, prilozi uz godišnju prijavu i dr.
Novim člankom 43.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak , uveden je u hrvatski sustav poreza na dohodak poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Navedene zakonske izmjene i dopune stupile su na snagu 1. siječnja 2015. s primjenom posebnog postupka od 1.siječnja 2016.
Člankom 24. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak , omogućena je podrobnija provedba Zakona u dijelu posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Potrebno je naglasiti da pravni okvir sustava poreza na dohodak čine i međunarodni bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje je Republika Hrvatska sklopila i koji su u primjeni. Navedeni međunarodni ugovori po pravnoj su snazi iznad nacionalnog zakonodavstva. Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (neovisno je li riječ o podnošenju godišnje prijave porez na dohodak ili provođenju posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) osobito je važno pravilno primijeniti odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i to u dijelu utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika, prava oporezivanja država ugovornica, primjene metoda kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje i dr.
Nadalje, pravni okvir utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak čini i Opći porezni zakon kojim se uređuju pitanja poreznog postupka (prebivalište i uobičajeno boravište, privremena i porezna rješenja, žalba i dr.), a koja su od bitnog značaja pri utvrđivanju godišnje porezne obveze.

3.PRAVILA O OBVEZNOM ILI DOBROVOLJNOM UTVRĐIVANJU GODIŠNJEG DOHOTKA I GODIŠNJEG OBRAČUNA POREZA NA DOHODAK TE PRIREZA POREZU NA DOHODAK

Članci 39. – 41. Zakona propisuju za koji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju porezni obveznici:

-imaju obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to na način da podnesu godišnju prijavu poreza na dohodak ili da se za njih, pod propisanim uvjetima, provede poseban postupak,

-nemaju obvezu, ali zbog korištenja poreznih olakšica i izravnanja porezne osnovice, mogu (dobrovoljno) utvrditi godišnji dohodak i godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to na način da se za njih provede poseban postupak ili iznimno, pod propisanim uvjetima, da podnesu godišnju prijavu poreza na dohodak,

-ne mogu utvrditi godišnji dohodak i godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obzirom da ostvaruju dohodak u paušalnom iznosu i/ili ostvaruju drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i/ili drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Slijedom navedenoga, vrlo je važno istaknuti da se pravila o obveznom ili dobrovoljnom utvrđivanju godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak, kao i pravila o dohotku za koji se godišnji dohodak ne može utvrditi, nisu izmijenila u odnosu na pravila koja su vrijedila za podnošenje godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu kao i ranija porezna razdoblja počevši od 2010. godine.

Pravila o tome koji se dohodak uključuje u godišnji dohodak, a ovisno o tome je li riječ o obveznom ili dobrovoljnom utvrđivanju godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak, ostaju dakle nepromijenjena. To znači da porezni obveznici koji:

-imaju obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak, iskazat će u godišnjem obračunu dohodak za koji imaju obvezu obračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te dohodak od nesamostalnog rada. Ukoliko u godišnji dohodak uključe dohodak iz bilo kojeg ostalog izvora, obvezni su uključiti ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji se ne može uključiti u godišnji obračun,

-nemaju obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak, a dobrovoljno to žele zbog korištenja poreznih olakšica i izravnanja porezne osnovice, iskazat će u godišnjem obračunu ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji se ne može uključiti u godišnji obračun.
Shodno navedenom, to znači da će se na utvrđivanje godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak za 2015. primjenjivati ista pravila uključivanja dohotka u poreznu prijavu kao i za 2014. godinu. Izmjena se odnosi isključivo na način podnošenja godišnje porezne prijave za 2015. i nadalje, odnosno novost je primjena posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak u skladu s člankom 43.a Zakona o porezu na dohodak.

4.STATUS I PODNOŠENJE GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK (OBRAZAC DOH)

Obzirom na prethodno navedeno, razvidno je da će porezni obveznici za određeni dohodak i nadalje imati obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH) i to, kao i do sada, najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu (za 2015. godinu obveza podnošenja Obrasca DOH je najkasnije do 29. veljače 2016.). Sljedeći porezni obveznici imaju i nadalje obvezu podnošenja Obrasca DOH u propisanom roku:

1. porezni obveznici koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. - 24. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),

2. porezni obveznici - članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika (pomorci),

3. porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezni obveznici, koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću (primjerice, porezni obveznici rezidenti Republike Hrvatske, koji su ostvarili dividendu iz inozemstva, temeljem koje nije plaćen predujam poreza u Hrvatskoj, iako je trebao biti plaćen, a niti je porezni obveznik o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD).

Sadržaj godišnje prijave poreza na dohodak - Obrazac DOH, koji prethodno navedeni porezni obveznici imaju obvezu podnijeti za 2015. do 29. veljače 2016., izmijenjen je u manjem dijelu u odnosu na sadržaj toga Obrasca koji se podnosio za 2014. godinu. Izmjene se odnose na sljedeće: dodano je polje u koje se upisuje iznos predujma poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti za tekuće razdoblje, zbog izmjene u načinu utvrđivanja istih. Zatim, dodana su i polja za upis podataka o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti prema članku 187. Zakona o doprinosima te polje za upis podataka o ostvarenim primicima, odnosno dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka (koji se u 2016. još neće popunjavati). Navedeni Obrazac koristi se u 2016. na kojem se podnosi godišnja porezna prijava za 2015.

5.NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI U SVEZI POSEBNOG POSTUPKA UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK

5.1.Što se smatra posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (dalje u tekstu: poseban postupak)?

Posebnim postupkom smatra se postupak čijom primjenom porezni obveznici, koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, uz propisana izuzeća, neće više imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već će Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, izvršiti godišnji obračun i poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje s utvrđenim porezom za uplatu ili za povrat. Isto će učiniti i za porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak. Međutim, porezni postupak neće se primjenjivati u onim slučajevima u kojima Porezna uprava ne raspolaže s dovoljno podataka o ostvarenom dohotku u prethodnoj godini.

5.2.U kojim se slučajevima primjenjuje poseban postupak?

Temeljno, poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak primjenjuje se na:
1. porezne obveznike koji prema članku 39. Zakona i članku 85. Pravilnika imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave,
2. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a temeljem godišnjeg obračuna ostvaruju razliku za povrat poreza,
uz propisana izuzeća kada se poseban postupak ne provodi.

5.3.Koja su to izuzeća u kojima se poseban postupak ne provodi?

Poseban postupak ne provodi se za sljedeće porezne obveznike:

1. porezne obveznike koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. - 24. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),

2. porezne obveznike - članove posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika (pomorci),

3. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike, koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću,

4. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH) do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu (za 2015. do 29. veljače 2016.), čijom bi primjenom ostvarili pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

Može se dakle zaključiti da se poseban postupak, u skladu s člankom 43.a Zakona, neće primjenjivati za porezne obveznike koji imaju obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH), a to su obveznici pod prethodno navedenim točkama 1., 2. i 3.

Obzirom da se poseban postupak provodi u slučajevima kada porezni obveznici iz članka 40. Zakona nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a njezinim podnošenjem ostvarili bi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat, razvidno je da se za one porezne obveznike koji također prema članku 40. Zakona nemaju obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, a njezinim podnošenjem ostvarili bi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu, poseban postupak neće provoditi. Međutim, ti porezni obveznici mogu, korištenjem prava na propisane porezne olakšice u godišnjem obračunu, ipak ostvariti razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. Obzirom da se radi o poreznim olakšicama, odnosno podacima kojima Porezna uprava ne raspolaže, poseban postupak neće se provesti ukoliko ti porezni obveznici do kraja veljače za prethodnu godinu, ne podnesu Obrazac ZPP-DOH na kojem će iskazati porezne olakšice temeljem kojih ostvaruju pravo na umanjenje porezne obveze, odnosno povrat preplaćenog poreza i prireza.

5.4.Što se iskazuje na zahtjevu za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH?

Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali žele iskoristiti pravo na porezne olakšice (temeljem kojih bi razlika porezne obveze za uplatu rezultirala povratom poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ili bi se povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak povećao) i to:

1.dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu,

2.dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece)

3.uvećani dio osobnog odbitka po osnovi prebivališta i boravka na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu i području Grada Vukovara, a za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici, te

4.dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja,
mogu podnijeti zahtjev za priznavanjem poreznih olakšica, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu (za 2015. do 29. veljače 2016.), na Obrascu ZPP-DOH, koji je sastavni dio novih izmjena Pravilnika i koji se objavljuje na Internet stranici Porezne uprave u dijelu „Obrasci“. Uz taj Obrazac moraju podnijeti i vjerodostojne isprave, kojima će dokazati to pravo, a koje su podnosili i uz godišnju poreznu prijavu, sukladno članku 67. i 89. Pravilnika. Temeljem toga, ako se godišnjim obračunom utvrdi da ostvaruju pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ili na povećanje povrata poreza i prireza, na njih će se primijeniti poseban postupak.

Porezni obveznici koji su obvezni, u skladu s člankom 39. Zakona, utvrditi godišnji dohodak i obračunati godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, a na koje se primjenjuje poseban postupak, također mogu podnijeti Obrazac ZPP-DOH ukoliko ostvaruju pravo na propisane porezne olakšice te bi temeljem tih olakšica ostvarili pravo na smanjenje razlike za uplatu poreza i prireza ili bi ostvarili pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (ukoliko Porezna uprava ne raspolaže tim podacima).

Porezni obveznici mogu putem aplikacije e-Građani provjeriti je li isplatitelj/poslodavac predao sva izvješća na JOPPD obrascu za sve isplate dohotka u tijeku poreznog razdoblja. Sustav e-Građani je projekt Vlade Republike Hrvatske pokrenut s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga. Registrirati se može svaki građanin Republike Hrvatske stariji od 15 godina na Internet adresi: https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html, ali mora posjedovati elektroničku vjerodajnicu s Liste prihvaćenih vjerodajnica (primjerice, može se registrirati putem Zabinog tokena/m-tokena, elektroničke osobne iskaznice, HPB tokena/m-tokena i sl.) ili u poslovnici FINA-e na označenim šalterima zatražiti vjerodajnicu za e-Građane (ePass i/ili mToken). Za izdavanje vjerodajnica ne naplaćuje se naknada. Između ostalih usluga, građani mogu putem te aplikacije imati uvid u sve podnesene JOPPD obrasce (A i B strana) i stanje na svom osobnom računu, koji vodi Porezna uprava (o svim pretplatama i dugovanjima poreza i doprinosa).

Uvid u podatke upisane na poreznoj kartici, temeljem kojih će se obračunati porezne olakšice, porezni obveznici mogu zatražiti od svog poslodavca, ako se kod njega nalazi porezna kartica, ili u ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.

Ukoliko pak porezni obveznici žele iskoristiti dio osobnog odbitka za dana darovanja ili za plaćene doprinose za osnovno zdravstveno osiguranje, morat će podnijeti Obrazac ZPP-DOH, budući da se isti ne mogu koristiti temeljem porezne kartice.

Na isti način mogu postupiti i porezni obveznici na koje će se primijeniti poseban postupak po nekoj drugoj osnovi (primjerice, ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva poslodavca u tijeku istog mjeseca), a žele da im se dohodak umanji za prethodno navedene porezne olakšice, koje nisu iskoristili u tijeku poreznog razdoblja. Također, Obrazac ZPP-DOH mogu podnijeti i oni porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti u skladu s člankom 55. stavkom 2. Pravilnika, porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe i porezni obveznici koji su platili porez na dohodak u inozemstvu te žele da im se uračuna u tuzemnu poreznu obvezu.

5.5.Uzdržavani član poreznog obveznika ostvario je u tijeku 2015. primitke iznad 13.000,00 kuna (osim onih za koje je propisano da ne ulaze u izračun tog praga) , a uzdržavatelj je koristio dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana u tijeku poreznog razdoblja (2015.) i umanjivao svoju poreznu osnovicu. Imaju li porezni obveznik (uzdržavatelj) i/ili uzdržavani član obvezu podnošenja porezne prijave (Obrazac DOH) ili će se na njih primijeniti poseban postupak?

Porezni obveznik (uzdržavatelj) nema obvezu podnošenja Obrasca DOH. Poseban postupak primijenit će se kako za uzdržavatelja, koji bi bio obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, tako i za uzdržavanog člana u slučaju da se utvrdi da bi temeljem godišnjeg obračuna na sveukupni dohodak ostvario razliku za povrat poreza.

5.6.Porezni obveznik – obrtnik ostvario je u 2015. uz dohodak od samostalne djelatnosti obrta i dohodak od kapitala te drugi dohodak. Kada bi porezni obveznik u godišnji obračun za 2015. uključio dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak (ali ne i dohodak od kapitala) ostvario bi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Ne. Poseban postupak ne provodi se za porezne obveznike koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga (obrtnici i obrtničke djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo i ostali obveznici koji na taj način utvrđuju dohodak) i to neovisno jesu li ti porezni obveznici u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak od samostalne djelatnosti ili su uz taj dohodak ostvarili dohodak i iz ostalih izvora (dohodak od nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugi dohodak) i neovisno ostvaruju li u godišnjem obračunu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. U konkretnom slučaju, obrtnik ima obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH) za 2015. i to do 29.2.2016. u kojoj ima obvezu iskazati samo dohodak od samostalne djelatnosti. Ukoliko želi iskazati i drugi dohodak obvezan je iskazati i dohodak od kapitala. U Obrascu DOH porezni obveznik iskazati će i porezne olakšice na koje ima pravo sukladno Zakonu, odnosno ne mora podnijeti uz to i Obrazac ZPP-DOH.

5.7.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine (daje u zakup poslovni prostor). Predujmove poreza na dohodak po osnovi zakupa plaća prema rješenju Porezne uprave, odnosno dohodak od imovine ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti. U 2015. porezni obveznik ostvario je i dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na dodatne propisane porezne olakšice (u poreznoj kartici, Obrascu PK, iskazan je točan osobni odbitak koji je poslodavac uzimao u obzir pri obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku cijele 2015.). Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, pod uvjetom da porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje razliku za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. dakle i dohodak od imovine i dohodak od nesamostalnog rada. Obzirom da porezni obveznik nema pravo na korištenje dodatnih poreznih olakšica, nema ni obveze niti potrebe podnošenja Obrasca ZPP-DOH. Dakle, u konkretnom slučaju, porezni obveznik nema do 29.2.2016. nikakvu obvezu podnošenja bilo kojeg obrasca (niti Obrasca DOH, niti Obrasca ZPP-DOH). Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od imovine i plaći), utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

5.8.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Po osnovi dohotka od iznajmljivanja porezni obveznik u tijeku 2015. plaćao je paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Ne. Prema članku 41. Zakona, za dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu temeljem kojeg porezni obveznici plaćaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak u paušalnom iznosu, ne može se podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. S te osnove ne može se provesti niti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom slučaju, porezni obveznik ne može podnijeti Obrazac DOH niti Obrazac ZPP-DOH.

5.9.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine (daje u najam stambeni prostor, ali ne putnicima niti turistima). Predujmove poreza na dohodak po osnovi najma plaća prema rješenju Porezne uprave, odnosno dohodak od imovine ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti. U 2015. porezni obveznik ostvario je i drugi dohodak. Porezni obveznik ostvaruje pravo na osnovni osobni odbitak i dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete. Pravo na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, porezni obveznik nije mogao, sukladno Zakonu, koristiti u tijeku 2015., već to pravo može iskoristiti u godišnjem obračunu. Korištenjem samo osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog porez na dohodak i prireza porezu na dohodak. Dodatnim korištenjem dijela osobnog odbitka za uzdržavano dijete, iznos povrata preplaćenog poreza i prireza se povećava. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, jer porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015., dakle i dohodak od imovine i drugi dohodak. U posebnom postupku uzeti će se u izračun godišnje porezne obveze osnovni osobni odbitak poreznog obveznika. Međutim, za dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete, porezni obveznik, ukoliko želi povećati iznos povrata poreza i prireza, mora podnijeti Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. u kojem će iskazati dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete te priložiti vjerodostojne isprave kojima se dokazuje navedeno pravo. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od imovine i drugom dohotku), utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko porezni obveznik ne dostavi u propisanom roku Obrazac ZPP-DOH, poseban postupak primijeniti će se bez priznavanja prava na dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete, obzirom da tim podatkom Porezna uprava ne raspolaže. Međutim, u tom slučaju na dostavljeno privremeno porezno rješenje porezni obveznik može uložiti prigovor kako bi mu se priznao i dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete.

5.10.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Po osnovi dohotka od iznajmljivanja porezni obveznik je u tijeku 2015. plaćao paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. U istom poreznom razdoblju porezni obveznik ostvario je i dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Porezni obveznik je imao u cijeloj 2015. prebivalište i boravio na potpomognutom području I. skupine i taj podatak upisao je u poreznu karticu – Obrazac PK, koji je dostavio poslodavcu. Poslodavac nije u tijeku poreznog razdoblja pri isplati plaće i obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada uzimao u obzir uvećani osobni odbitak propisan za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima I. i II. skupine. U skladu sa Zakonom, uvećani osobni odbitak porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima I. i II. skupine, mogu koristiti isključivo u godišnjem obračunu poreza na dohodak, odnosno u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Porezni obveznik u ovom primjeru nema pravo na korištenje drugih propisanih poreznih olakšica. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru samo dohodak od nesamostalnog rada (plaća) obzirom da se u godišnji obračun ne može uzeti dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu. U posebnom postupku uzeti će se u izračun godišnje porezne obveze uvećani osobni odbitak na koji porezni obveznik ima pravo, jer ima prebivalište i boravi na potpomognutom području I. skupine, a taj je podatak upisan na Obrascu PK, odnosno Porezna uprava istim raspolaže (pod uvjetom da nije došlo do izmjene podataka, o čemu je porezni obveznik u propisanom roku od 30 dana bio dužan izvijestiti Poreznu upravu i izmijeniti podatke na Obrascu PK). U ovom primjeru porezni obveznik nema, do 29.2.2016., nikakvu obvezu podnošenja bilo kojeg obrasca (niti Obrasca DOH, niti Obrasca ZPP-DOH). Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (plaći) i podacima s Obrasca PK, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

5.11.Porezni obveznik rezident ostvario je u 2015. dohodak od davanja u zakup poslovnog prostora u tuzemstvu. Dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga propisanih za samostalne djelatnosti. Porezni obveznik u 2015. ostvario je i dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u inozemstvu u državi s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Predujmovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada koji je ostvaren u inozemstvu, nisu obračunavani, obustavljani i uplaćivani tijekom 2015. u tuzemstvu obzirom da je poslodavac podnio Poreznoj upravi zahtjev za oslobođenjem od plaćanja predujmova poreza u tuzemstvu, jer će po osnovi tog dohotka biti uplaćivani u državi u kojoj je radnik izaslan na rad. Porezni obveznik je u 2015. ostvario pravo na poreznu olakšicu po osnovi danih darovanja humanitarnoj organizaciji. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Ne, obzirom da porezni obveznik ostvaruje dohodak koji utvrđuje na temelju poslovnih knjiga. U konkretnom slučaju, porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH) za 2015. i to do 29.2.2016. u kojoj ima obvezu iskazati dohodak za koji je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave, dakle dohodak od zakupa koji utvrđuje na temelju poslovnih knjiga i inozemni dohodak (plaću). U Obrascu DOH porezni obveznik iskazati će i porezne olakšice na koje ima pravo sukladno Zakonu (dio osobnog odbitka za dana darovanja), odnosno ne mora podnijeti i Obrazac ZPP-DOH. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu također će se priznati putem podnesenog Obrasca DOH, uz potvrdu inozemnog poreznog tijela o porezu plaćenom u inozemstvu.

5.12.Porezni obveznik je u tijeku 2015. ostvario dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Predujmovi dobiti isplaćivani su tijekom 2015. te je pri svakoj isplati obračunan i plaćen predujam poreza na dohodak od kapitala. Međutim, istekom poreznog razdoblja ostvarena dobit trgovačkog društva manja je od isplaćenih predujmova dobiti te se dio dohotka koji prelazi ostvarenu dobit ne smatra u konačnici dohotkom od kapitala po osnovi udjela u dobiti, već dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja imovine. Iz tog je razloga porezni obveznik, odnosno isplatitelj primitka, obvezan, na razliku iznad ostvarene dobiti, obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po većoj poreznoj stopi, a isplatitelj je dužan izvršiti i ispravak podnesenih JOPPD obrazaca. Rok za uplatu razlike poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak je najkasnije do 30.4.2016. Porezni obveznik ima pravo na osnovni osobni odbitak te želi iskoristiti pravo na dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji od kojih jedan član temeljem rješenja nadležnog tijela ima utvrđenu invalidnost. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

U konkretnom primjeru mogući su sljedeći postupci:

a)Da, poseban postupak će se provesti ukoliko su, u skladu sa Zakonom, podneseni ispravci propisanih izvješća te Porezna uprava ima raspoložive podatke i može provesti poseban postupak u propisanim rokovima, a sve pod uvjetom da porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podacima o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika niti o njihovoj invalidnosti, porezni obveznik, ukoliko želi koristiti pravo na povećani dio neoporezivog dijela dohotka, obvezan je do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji te njihovoj invalidnosti i priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje.

b)Da, poseban postupak će se provesti i ukoliko nisu podneseni ispravci propisanih izvješća i to po osnovi podataka kojima Porezna uprava raspolaže (ostvaren dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti), pod uvjetom da po osnovi toga dohotka porezni obveznik ostvaruje razliku poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak za povrat. Međutim, obzirom da porezni obveznik odnosno isplatitelj nije u skladu sa Zakonom ispravio propisana izvješća niti obračunao i uplatio razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine, porezni obveznik obvezan je u roku za prigovor istaknuti navedenu činjenicu te će Porezna uprava na temelju novih podataka donijeti porezno rješenje. Ukoliko bi podnošenje prigovora u kojem su utvrđene nove činjenice rezultirale razlikom poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu, a s obzirom da po osnovi toga dohotka porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave (a razlika predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak je obračunana i uplaćena), porezni obveznik može u roku za prigovor odustati od posebnog postupka te će Porezna uprava poništiti privremeno porezno rješenje. Međutim, i u tom slučaju obvezno se mora dostaviti ispravak izvješća.

5.13.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od imovine po osnovi otuđenja nekretnina te drugi dohodak. Predujam poreza na dohodak po osnovi otuđenja nekretnina obračunan je i uplaćen u tijeku 2015. temeljem rješenja Porezne uprave. Porezni obveznik ima prebivalište i boravi izvan potpomognutih područja I. i II. skupine, te uzdržava člana uže obitelji koji u tijeku 2015. ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine. Obzirom da porezni obveznik u tijeku 2015. ne ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) te nije imao osnovu za izdavanje porezne kartice - Obrasca PK, Porezna uprava ne raspolaže podacima o uzdržavanom članu uže obitelji, a za kojeg porezni obveznik može u godišnjem obračunu koristiti uvećani dio osobnog odbitka, odnosno može uvećati neoporezivi dio dohotka i time smanjiti svoju poreznu obvezu. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru, porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od imovine po osnovi otuđenja nekretnina i drugi dohodak. U posebnom postupku uzeti će se u izračun godišnje porezne obveze uvećani osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine, pod uvjetom da porezni obveznik podnese obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. u kojem će navesti podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te podnijeti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od imovine po osnovi otuđenja nekretnina i drugom dohotku) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Međutim, ukoliko porezni obveznik želi koristiti pravo, u skladu sa Zakonom, na priznavanje izdataka koje je imao u svezi ostvarivanja dohotka od imovine po osnovi otuđenja nekretnina i za koje posjeduje vjerodostojne isprave, istaknuti će te činjenice u prigovoru na privremeno porezno rješenje (koji se podnosi na izdano privremeno porezno rješenje za 2015. najkasnije do 1.8.2016., odnosno iznimno u roku od 30 dana od dana zaprimanja privremenog poreznog rješenja), te će na temelju tih novih činjenica Porezna uprava izdati porezno rješenje. Isti postupak putem podnesenog prigovora provodi se i u slučaju priznavanja gubitaka po osnovi dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u istom poreznom razdoblju.

5.14.Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od imovine po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine (otpada). Isplatitelj primitka je u tijeku 2015., u skladu sa Zakonom, obračunavao, obustavljao i uplaćivao predujmove poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine i prireza porezu na dohodak. Porezni obveznik uzdržava dvoje djece i člana uže obitelji. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od imovine po osnovi otuđenja otpada. U posebnom postupku uzeti će se u izračun godišnje porezne obveze osnovni osobni odbitak poreznog obveznika, dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i člana uže obitelji. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podacima o uzdržavanoj djeci i članu uže obitelji, porezni obveznik, ukoliko želi koristiti pravo na uvećani osobni odbitak po toj osnovi, obvezan je do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanoj djeci i članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od imovine po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine – otpada) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ako porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. kako bi mu se priznao i dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i člana uže obitelji, a primijenjen je poseban postupak, može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016., a kojem će priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Međutim, u slučaju da nije primijenjen poseban postupak, jer temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne ostvaruje pravo na povrat poreza (u izračun je uzet samo osnovni osobni odbitak, jer Porezna uprava nije imala saznanja o uzdržavanim članovima obitelji) i porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više koristiti pravo na umanjenje dohotka za dio osobnog odbitka za uzdržavane članove.

5.15.Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću), dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju te dohodak od osiguranja. Porezni obveznik je i nasljednik umrlog poreznog obveznika (ostavitelja) za dohodak koji je ostavitelj ostvario u 2015. Porezni obveznik ima pravo na korištenje dijela osobnog odbitka po osnovi darovanja danih u 2015. kulturnoj ustanovi. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to su u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća), dohodak od kapitala i osiguranja. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o danim darovanjima poreznog obveznika koje je izvršio u 2015., zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, obvezan je do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o danom darovanju te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći, dohotku od kapitala i osiguranja) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Međutim, u konkretnom primjeru, u skladu sa Zakonom, porezni obveznik – nasljednik može u ime ostavitelja podnijeti godišnju poreznu prijavu odnosno obračunati godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. U tom slučaju, Porezna uprava provesti će poseban postupak utvrđivanja godišnjeg dohotka i obračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u ime umrlog poreznog obveznika, aza račun nasljednika (ako ostvaruje razliku za povrat poreza), pod uvjetom da podatke o umrloj osobi i nasljedniku, porezni obveznik – nasljednik iskaže do 29.2.2016. na Obrascu ZPP-DOH (uz prilaganje vjerodostojnih isprava) dakle na istom Obrascu koji podnosi i za dio osobnog odbitka za dana darovanja. Ako nasljednik ne podnese Obrazac ZPP-DOH, a umrli porezni obveznik bi imao obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava na temelju podataka kojima raspolaže ili procjenom.

5.16.Porezni obveznik ostvario je dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (2015.). Porezni obveznik uzdržava u tijeku 2015. člana uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine i s te osnove ima pravo na uvećani osobni odbitak. Podatke o uzdržavanom članu uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine, porezni obveznik nije upisao u poreznu karticu – Obrazac PK koji je dostavio poslodavcu. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to je u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća kod dva poslodavca). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji koji ima prebivalište i boravi na potpomognutom području II. skupine, obzirom da taj podatak nije upisan na poreznoj kartici – Obrascu PK, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći od oba poslodavca), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji.

5.17.Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Porezni obveznik se zaposlio, odnosno započeo ostvarivati dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u srpnju 2015. Do tog vremena porezni obveznik je bio nezaposlen i nije bio, u poreznom smislu, uzdržavani član kod drugog poreznog obveznika. Obzirom da porezni obveznik nije ostvarivao dohodak u cijeloj 2015. pretpostavka je da će u godišnjem obračunu, pod uvjetom da je poslodavac obračunao, obustavio i uplatio predujmove poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri svakoj isplati plaće i to u skladu sa Zakonom, ostvariti razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. Porezni obveznik pored osnovnog osobnog odbitka nema pravo na druge porezne olakšice. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015., odnosno dohodak od nesamostalnog rada (plaća). U ovom primjeru porezni obveznik nema, do 29.2.2016., nikakvu obvezu podnošenja bilo kojeg obrasca (niti Obrasca DOH, niti Obrasca ZPP-DOH). Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (plaći) i podacima s Obrasca PK, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

5.18.Porezni obveznik – umirovljenik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) koju isplaćuje HZMO te dohodak od imovine po osnovi davanja u najam stambenog prostora. Predujmove poreza na dohodak od iznajmljivanja stambenog prostora porezni obveznik plaća temeljem rješenja Porezne uprave (dohodak od iznajmljivanja ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga). Porezni obveznik ostvaruje pravo na dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, ali taj podatak nije upisan u poreznoj kartici – Obrascu PK, kojom raspolaže isplatitelj mirovine (HZMO). Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (mirovina) i dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stambenog prostora. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji, obzirom da taj podatak nije upisan na poreznoj kartici – Obrascu PK, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, obvezan je do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – mirovini i dohotku od imovine), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji.Međutim, u slučaju da nije primijenjen poseban postupak, jer temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne ostvaruje pravo na povrat poreza (u izračun je uzet samo osobni odbitak umirovljenika, jer Porezna uprava nije imala saznanja o uzdržavanom članu obitelji) i porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više koristiti pravo na umanjenje dohotka za dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana.

5.19.Porezni obveznik – umirovljenik (rezident) ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) koju isplaćuje HZMO. Mjesečni i godišnji iznos mirovine manji je od propisanog osobnog odbitka za umirovljenika (porezni obveznik na Obrascu PK, kojim raspolaže HZMO, nema upisane podatke o drugim dijelovima osobnog odbitka koji bi mogli povećati propisani osobni odbitak umirovljenika), stoga isplatitelj (HZMO) u tijeku 2015. ne obračunava, ne obustavlja niti ne uplaćuje predujmove poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz te mirovine. Umirovljenik ostvaruje i inozemnu mirovinu čiji je iznos mjesečne i godišnje mirovine manji od preostalog propisanog dijela osobnog odbitka za umirovljenike te umirovljenik koristi presliku Obrasca PK i ne plaća predujmove poreza na dohodak iz te inozemne mirovine i o tome je obavijestio Poreznu upravu. Ukupni iznos mirovine koju isplaćuje HZMO i inozemne mirovine manji je od propisanog osobnog odbitka za umirovljenike. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Ne. U konkretnom primjeru, po osnovi ostvarenih mirovina od HZMO-a i iz inozemstva, nema, u skladu sa Zakonom, obveze obračunavanja, obustavljanja i uplaćivanja predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ni u tijeku poreznog razdoblja (2015.) niti u godišnjem obračunu. Obzirom da predujmovi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak tijekom poreznog razdoblja nisu uplaćeni (ukupni iznos mirovine je neoporeziv), porezni obveznik ne ostvaruje pravo na povrat poreza, stoga se poseban postupak neće provoditi, a porezni obveznik ne podnosi ni godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac DOH). U konkretnom primjeru, na godišnji obračun ne utječe ni slučaj da porezni obveznik, u poreznom smislu, uzdržava članove uže obitelji i/ili je invalid, obzirom da se korištenjem tih poreznih olakšica i nadalje ne bi ostvarilo pravo na povrat poreza koji nije niti uplaćen, jer je već osobni odbitak umirovljenika bio dovoljan da ukupni iznos i tuzemne i inozemne mirovine ne podliježe oporezivanju. Stoga umirovljenik u ovom primjeru ne podnosi niti Obrazac ZPP-DOH.

5.20.Porezni obveznik – umirovljenik (rezident) ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) koju isplaćuje HZMO i inozemnu mirovinu. Po osnovi inozemne mirovine umirovljenik plaća predujmove poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to po rješenju Porezne uprave. U državi izvora inozemne mirovine, od te mirovine nije obustavljan i uplaćivan porez na dohodak ili njemu istovrsan porez. Porezni obveznik ima prebivalište i boravi na potpomognutom području I. skupine kao i njegov uzdržavani član uže obitelji. Porezni obveznik nije u poreznoj kartici – Obrascu PK upisao podatke o prebivalištu i boravku na potpomognutom području I. skupine niti za sebe osobno, niti za člana uže obitelji kojeg uzdržava. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, poseban postupak će se provesti i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to su u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (mirovina) ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom da porezni obveznik i njegov uzdržavani član uže obitelji imaju prebivalište i borave na potpomognutom području I. skupine, jer te podatke porezni obveznik – umirovljenik nije prijavio Poreznoj upravi u svrhu upisa istih u poreznu karticu – Obrazac PK, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o prebivalištu i boravku na potpomognutom području I. skupine za sebe osobno i za uzdržavanog člana uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – mirovini u tuzemstvu i u inozemstvu), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Na isti bi se način poseban postupak proveo i da porezni obveznik – umirovljenik po osnovi inozemne mirovine predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ne plaća po rješenju Porezne uprave, već predujam sam obračunava i uplaćuje te izvješćuje Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Ukoliko ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka.

5.21.Porezni obveznik – umirovljenik (rezident) ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) koju isplaćuje HZMO i inozemnu mirovinu. Po osnovi inozemne mirovine umirovljenik plaća predujmove poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to po rješenju Porezne uprave. U državi izvora inozemne mirovine, od te mirovine obustavljen je i uplaćen porez na dohodak ili njemu istovrsan porez. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, poseban postupak će se provesti i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to su u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (mirovina) ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom da je porezni obveznik uplatio porez na dohodak po osnovi inozemne mirovine u državi izvora, taj podatak, zbog korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, porezni obveznik iskazuje na Obrascu ZPP-DOH koji podnosi do 29.2.2016, pod uvjetom da raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o porezu plaćenom u inozemstvu te tu potvrdu prilaže uz Obrazac ZPP-DOH. Ukoliko porezni obveznik do 29.2.2016. ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o porezu plaćenom u inozemstvu, ne podnosi Obrazac ZPP-DOH (osim ako ga ne podnosi iz drugih razloga primjerice korištenja prava na propisane porezne olakšice), ali će se poseban postupak provesti, te će mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu moći iskoristiti u roku za prigovor na privremeno porezno rješenje (do 1.8.2016. ili iznimno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja). Ukoliko niti istekom roka za prigovor, porezni obveznik ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu u inozemstvu, obvezan je to istaknuti u prigovoru te se rok dostave navedene potvrde produžuje najkasnije do 30.11.2016. Nakon toga roka, Porezna uprava izdati će porezno rješenje po podnesenom prigovoru, te je, pod propisanim uvjetima i rokovima, moguća obnova postupka.

5.22.Porezni obveznik ostvario je u poreznom razdoblju dohodak od nesamostalnog rada (plaću), drugi dohodak te dohodak od osiguranja, a kao nasljednik ostavitelja ostvario je istodobno i dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu). Mirovina ostavitelja predstavlja dohodak koji nasljedniku pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Poreznom obvezniku – nasljedniku predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obračunan je, obustavljen i uplaćen po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju, u ovom primjeru umirovljeniku. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, poseban postupak će se provesti i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to je u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina). Međutim, iako porezni obveznik, sukladno zakonu, nema obvezu uključivanja ukupnog dohotka u godišnji obračun obzirom da se radi o obveznom podnošenju godišnje porezne prijave iz članka 39. Zakona, Porezna uprava će u posebnom postupku uzeti u obračun i ostali dohodak, dakle drugi dohodak i dohodak od osiguranja, ukoliko bi po toj osnovi porezni obveznik ostvario veći povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ili manju obvezu za uplatu, odnosno ako bi to bilo povoljnije za poreznog obveznika. U konkretnom slučaju, porezni obveznik nema do 29.2.2016. nikakvu obvezu podnošenja bilo kojeg obrasca (niti Obrasca DOH, niti Obrasca ZPP-DOH, osim ako Obrazac ZPP-DOH želi podnijeti iz drugih razloga, primjerice ostvarivanja prava na određene porezne olakšice). Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (plaći i mirovini, te drugom dohotku i dohotku od osiguranja), utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povratili za uplatu te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Međutim, ukoliko bi uz dohodak za koji je porezni obveznik obvezan utvrditi godišnji dohodak i obračunati godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (u ovom primjeru plaća i mirovina) uključivanjem ostalog dohotka (drugog dohotka i dohotka od osiguranja) godišnji obračun rezultirao većom razlikom poreza i prireza za uplatu ili manjim iznosom poreza za povrat nego da je u izračun uzet samo dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), ostali dohodak neće se uzeti u obračun.

5.23.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu). Temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne bi ostvario razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat obzirom da su predujmovi poreza i prireza temeljem mirovine koji su obračunani, obustavljeni i uplaćeni u tijeku poreznog razdoblja rezultirali ravnomjernim godišnjim oporezivanjem. Međutim, poreznom obvezniku je rješenjem nadležnog tijela utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (HRVI) te postotak invalidnosti. Porezni obveznik nije podatke o statusu HRVI-a i postotku invalidnosti upisao u poreznu karticu – Obrazac PK kojim raspolaže isplatitelj mirovine. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, pod uvjetom da porezni obveznik podatke o statusu HRVI-a i postotku invalidnosti iskaže na Obrascu ZPP-DOH i istome priloži vjerodostojne isprave (presliku rješenja nadležnog tijela) kojeg u tom slučaju podnosi do 29.2.2016., obzirom da taj podatak nije iskazan na Obrascu PK te da Porezna uprava ne raspolaže tim podatkom. Na temelju podataka o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (mirovini) te podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, provesti će se poseban postupak i donijeti privremeno porezno rješenje, ukoliko porezni obveznik temeljem godišnjeg obračuna ostvaruje razliku za povrat poreza. Nadalje, ukoliko je, za razliku od ovog primjera, porezni obveznik podatke o statusu HRVI-a i postotku invalidnosti upisao u poreznu karticu – Obrazac PK kojom raspolaže isplatitelj mirovine, porezni obveznik nema obvezu niti potrebu podnošenja Obrasca ZPP-DOH (osim ukoliko taj obrazac ne podnosi iz drugih razloga primjerice korištenja određenih poreznih olakšica), obzirom da će Porezna uprava u tom slučaju provesti poseban postupak ukoliko porezni obveznik ostvaruje razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. U navedenom primjeru, porezni obveznik ne podnosi niti Obrazac DOH.

5.24.Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u tuzemstvu i drugi dohodak u inozemstvu. U tuzemstvu obračunao je i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na inozemni dohodak, u roku 8 dana od dana kada je ostvaren dohodak i o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Dohodak je ostvaren u državi s kojom Republika Hrvatska nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što znači da se primjenjuju tuzemni propisi. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća) i inozemni dohodak. Međutim, ako je porezni obveznik iz inozemnog dohotka platio porez i u državi izvora dohotka, a koji odgovara porezu na dohodak u tuzemstvu, te želi da mu se isti uračuna u tuzemnu poreznu obvezu, može podnijeti Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. te uz isti priložiti potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu. U Obrazac ZPP-DOH se upisuju podaci o inozemnom dohotku i to: izvoru dohotka, državi izvora dohotka, iznosu ostvarenog dohotka (bruto primitak umanjen za plaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka koji se mogu odbiti) u stranoj valuti i kunama te iznosu uplaćenog poreza u inozemstvu iz primitka, također u stranoj valuti i kunama. Ukoliko porezni obveznik do 29.2.2016. ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o porezu plaćenom u inozemstvu, ne podnosi Obrazac ZPP-DOH (osim ako ga ne podnosi iz drugih razloga primjerice korištenja prava na propisane porezne olakšice), ali će se poseban postupak provesti ukoliko porezni obveznik ostvaruje razliku za povrat poreza, te će mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu moći iskoristiti u roku za prigovor na privremeno porezno rješenje (do 1.8.2016. ili iznimno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja). Ukoliko niti istekom roka za prigovor, porezni obveznik ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu u inozemstvu, obvezan je to istaknuti u prigovoru te se rok dostave navedene potvrde produžuje najkasnije do 30.11.2016. Na isti bi se način postupilo i da je dohodak ostvaren u zemlji s kojom Republika Hrvatska ima u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ako prema tom Ugovoru i država izvora i država rezidentnosti imaju pravo oporezivati taj dohodak te u tom slučaju država rezidentnosti mora primijeniti metodu uračunavanja poreza plaćenog u zemlji izvora kako bi se otklonilo dvostruko oporezivanje. Ako porezni obveznik nije predao Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. i nije primijenjen poseban postupak, jer Porezna uprava nije imala saznanja o porezu plaćenom u inozemstvu i temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne bi ostvario razliku za povrat, on još uvijek može do 1.8.2016. podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatra da se na njega trebao primijeniti poseban postupak.

5.25.Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u inozemstvu, u državi s kojom Republika Hrvatska ima u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Predujmovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada nisu u tuzemstvu obračunani, obustavljeni niti uplaćeni, obzirom da porezni obveznik plaća predujmove poreza u inozemstvu i podnio je zahtjev Poreznoj upravi za oslobođenjem od plaćanja predujmova poreza i prireza u tuzemstvu. Porezni obveznik dostavio je Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD) za svaki isplaćeni primitak po osnovi nesamostalnog rada u tijeku 2015. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, poseban postupak će se provesti i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Naime, u konkretnom primjeru porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to je u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća). Obzirom da je porezni obveznik iz inozemnog dohotka platio porez i u državi izvora dohotka, a koji odgovara porezu na dohodak u tuzemstvu, te želi da mu se isti uračuna u tuzemnu poreznu obvezu, može podnijeti Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016. te uz isti priložiti potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu. Ukoliko porezni obveznik do 29.2.2016. ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o porezu plaćenom u inozemstvu, ne podnosi Obrazac ZPP-DOH (osim ako ga ne podnosi iz drugih razloga primjerice korištenja prava na propisane porezne olakšice), ali će se poseban postupak provesti, te će mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu moći iskoristiti u roku za prigovor na privremeno porezno rješenje (do 1.8.2016. ili iznimno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja). Ukoliko niti istekom roka za prigovor, porezni obveznik ne raspolaže potvrdom inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu u inozemstvu, obvezan je to istaknuti u prigovoru te se rok dostave navedene potvrde produžuje najkasnije do 30.11.2016.

5.26.Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. drugi dohodak u tuzemstvu i dohodak od kapitala po osnovi dividendi u inozemstvu. U tuzemstvu je obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na inozemni dohodak, u roku 8 dana od dana kada je ostvaren dohodak i o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Dohodak je ostvaren u državi s kojom Republika Hrvatska nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što znači da se primjenjuju tuzemni propisi. Porezni obveznik bi u godišnjem obračunu (bez uračunavanja inozemnog poreza) imao razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu. Međutim, ukoliko bi se uračunao porez plaćen u inozemstvu, porezni obveznik bi u godišnjem obračunu ostvario razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, pod uvjetom da porezni obveznik podatke o porezu uplaćenom u inozemstvu iskaže na Obrascu ZPP-DOH do 29.2.2016. i istome priloži potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Međutim, ukoliko porezni obveznik do 29.2.2016. ne raspolaže, iz opravdanih razloga, potvrdom o porezu uplaćenom u inozemstvu, a uslijed toga se (zbog razlike godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu) poseban postupak neće provesti niti će se izdati privremeno porezno rješenje, može do 1.8.2016. predati Poreznoj upravi zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatra da se na njega trebao primijeniti poseban postupak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru drugi dohodak i inozemni dohodak od kapitala.

5.27.Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak iz inozemstva. U tuzemstvu po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka nije obračunao ni uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 8 dana od dana kada je primitak ostvaren, niti je o ostvarenom inozemnom dohotku izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Ne. U konkretnom primjeru, porezni obveznik obvezan je u skladu s člankom 39. Zakona podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac DOH) te Obrasce JOPPD. Obrazac ZPP-DOH ne podnosi obzirom da će podatke o ostvarenom dohotku u inozemstvu i uplaćenom porezu u inozemstvu iskazati u Obrascu DOH.

5.28.Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2015. dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju u tuzemstvu i dohodak od nesamostalnog rada (plaću) iz inozemstva. Između države izvora dohotka i Republike Hrvatske u primjeni je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prema kojem se dohodak od nesamostalnog rada izuzima od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, odnosno isključivo pravo oporezivanja tog dohotka ima država izvora. O ostvarenom inozemnom dohotku porezni obveznik izvijestio je Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Porezni obveznik ima temeljem rješenja nadležnog tijela utvrđeno tjelesno oštećenje. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015., odnosno u ovom primjeru dohodak od kapitala po osnovi kamata. Obzirom da porezni obveznik nema izdan Obrazac PK, te stoga Porezna uprava ne raspolaže podatkom o utvrđenom tjelesnom oštećenju obveznika, ukoliko porezni obveznik želi koristiti dio osobnog odbitka po toj osnovi, može, do 29.2.2016., podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će upisati podatke o tjelesnom oštećenju i istom priložiti presliku rješenja nadležnog tijela. Međutim, sukladno Ugovoru država rezidentnosti ima pravo primijeniti metodu izuzimanja s progresijom kod obračuna poreza na preostali dohodak. Ako je, dakle, porezni obveznik iz inozemnog dohotka od nesamostalnog rada platio porez u državi izvora, taj se porez ne uračunava u tuzemnu poreznu obvezu te porezni obveznik taj podatak ne upisuje u Obrazac ZPP-DOH. Stoga, prilikom godišnjeg obračuna u posebnom postupku, uzet će se u obzir dohodak ostvaren u inozemstvu, ali samo radi izračuna prosječne porezne stope za primjenu na preostali oporezivi dohodak ostvaren u poreznom razdoblju. U slučaju da porezni obveznik u 2015. nije o inozemnom dohotku izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD, obvezan je na zaprimljeno privremeno porezno rješenje uložiti prigovor, do 1.8.2016. i dostaviti podatke o dohotku ostvarenom u inozemstvu na Obrascu JOPPD, kako bi mu se uzeo u obzir kod izračuna prosječne porezne stope za primjenu na preostali oporezivi dohodak ostvaren u poreznom razdoblju. Ukoliko se utvrdi da bi temeljem toga ostvario razliku poreza i prireza za uplatu, porezni obveznik može tražiti da mu se privremeno porezno rješenje poništi.

5.29.Porezni obveznik ostvario je dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (2015.) i dohodak iz inozemstva.Po osnovi ostvarenog dohotka iz inozemstva, porezni obveznik nije u 2015. obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, iako je to bio obvezan učiniti, i nije o ostvarenom inozemnom dohotku izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, za dohodak za koji porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 39. Zakona, odnosno ima obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ostvareni dohodak u 2015. za koji porezni obveznik ima obvezu godišnjeg obračuna i to je u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća kod oba poslodavca). Međutim, porezni obveznik je obvezan na zaprimljeno privremeno porezno rješenje uložiti prigovor do 1.8.2016. i dostaviti podatke o dohotku ostvarenom u inozemstvu kako bi mu se napravio novi obračun, koji će uključiti i dohodak iz inozemstva, te o možebitnom porezu plaćenom u inozemstvu, kako bi mu se uračunao u tuzemnu poreznu obvezu, ali i Obrazac JOPPD za navedeni dohodak ostvaren u inozemstvu.

5.30.Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću). U Obrascu PK koji je dostavio poslodavcu ima upisano dvoje djece koje uzdržava. Međutim, istekom poreznog razdoblja porezni obveznik želi preraspodijeliti osobni odbitak na način da dio osobnog odbitka za drugo dijete raspodijeli s bračnim drugom koji će taj dio osobnog odbitka, u dogovorenom omjeru, koristiti u godišnjem obračunu. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznici podnesu obrasce ZPP-DOH do 29.2.2016. i navedu podatke o preraspodijeli osobnog odbitka za uzdržavano dijete. U tom slučaju, poseban postupak provesti će se i za poreznog obveznika koji je u tijeku 2015. koristio dio osobnog odbitka prema Obrascu PK, kako bi se utvrdila možebitna razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu i za poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka sukladno novoj raspodjeli iskazanoj na Obrascu ZPP-DOH. U napomeni na Obrascu ZPP-DOH je potrebno upisati da se isti podnosi radi preraspodjele osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji.Ukoliko po dostavljenim privremenim poreznim rješenjima porezni obveznici utvrde da ukupno ostvaruju razliku za uplatu, a ne za povrat poreza (ako je razlika za uplatu kod jednog poreznog obveznika veća od razlike za povrat drugog poreznog obveznika), mogu u roku za prigovor odustati od posebnog postupka te će im Porezna uprava poništiti privremena porezna rješenja, sve pod uvjetom da nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu odnsno utvrditi godišnji obračun prema članku 39. Zakona.

5.31.Porezni obveznik (nerezident) ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u tuzemstvu, po osnovi koje su obračunani, obustavljeni i uplaćeni predujmovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje razliku preplaćenog poreza na dohodak za povrat. U konkretnom slučaju, obzirom da porezni obveznik nerezident može koristiti osnovni osobni odbitak, nema potrebe podnijeti Obrazac ZPP-DOH (pod uvjetom da ga ne podnosi zbog korištenja drugih poreznih olakšica propisanih za nerezidente, primjerice dio osobnog odbitka za dana darovanja pod propisanim uvjetima).

5.32.Porezni obveznik (nerezident) ostvario je u 2015. u tuzemstvu dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak, po osnovi kojih su obračunani, obustavljeni i uplaćeni predujmovi poreza na dohodak. Poslodavac poreznog obveznika raspolaže Obrascem PK temeljem kojeg porezni obveznik – nerezident ima pravo na osnovni osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja. Međutim, porezni obveznik je rezident države članice Europske unije (koja nije Republika Hrvatska) i dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj (plaća i drugi dohodak) čine 90% ukupnog (svjetskog) dohotka poreznog obveznika ostvarenog u poreznom razdoblju (pri čemu je dohodak ostvaren u tuzemstvu izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je porezni obveznik rezident). Porezni obveznik uzdržava člana uže obitelji i želi koristiti dio osobnog odbitka po toj osnovi. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća) i drugi dohodak koji su ostvareni u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). Obzirom da je porezni obveznik rezident države članice Europske unije (koja nije Republika Hrvatska) i dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj (plaća i drugi dohodak) čine 90% ukupnog (svjetskog) dohotka poreznog obveznika ostvarenog u poreznom razdoblju (pri čemu je dohodak ostvaren u tuzemstvu izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je porezni obveznik rezident), porezni obveznik može koristiti porezne olakšice na isti način kao i rezident Republike Hrvatske, odnosno u konkretnom primjeru dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji (neovisno ima li taj član prebivalište u Republici Hrvatskoj ili ne). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Isto tako Obrascu ZPP-DOH priložiti će i vjerodostojne isprave kojima dokazuje postotak dohotka ostvarenog u Republici Hrvatskoj u odnosu na njegov ukupni svjetski dohodak. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći i drugom dohotku), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji.Međutim, u slučaju da nije primijenjen poseban postupak, jer temeljem godišnjeg obračuna porezni obveznik ne ostvaruje pravo na povrat poreza (u izračun je uzet samo osnovni osobni odbitak nerezidenta, jer Porezna uprava nije imala saznanja o uzdržavanom članu obitelji) i porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više koristiti pravo na umanjenje dohotka za dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana.

5.33.Porezni obveznik ostvario je u 2015. dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Od 1.12.2015. koristi u tijeku poreznog razdoblja pravo na dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, odnosno od tog datuma izvršio je izmjenu Obrasca PK i izvršio upis podataka za uzdržavanog člana te tako izmijenjeni Obrazac PK dostavio poslodavcu. Međutim, porezni obveznik ima pravo korištenja dijela osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji za cijelu 2015. Hoće li se u navedenom primjeru za tako ostvareni dohodak provesti poseban postupak?

Da, ukoliko porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U konkretnom primjeru porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u skladu s člankom 40. Zakona, odnosno nema obvezu utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, što znači da će se u posebnom postupku u obračun uzeti ukupno ostvareni dohodak u 2015. i to u ovom primjeru dohodak od nesamostalnog rada (plaća). Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji za cijelo porezno razdoblje (2015.), već samo za prosinac 2015., zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 29.2.2016. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2015. (dohotku od nesamostalnog rada – plaći), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. Ukoliko porezni obveznik ne podnese Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., može na zaprimljeno privremeno porezno rješenje podnijeti prigovor najkasnije do 1.8.2016. kako bi mu se priznao uvećani dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji , a pod uvjetom da je primijenjen poseban postupak.U protivnom, ako nije primijenjen poseban postupak, a porezni obveznik nije podnio Obrazac ZPP-DOH do 29.2.2016., ne može više iskoristiti pravo na uvećani osobni odbitak za uzdržavanog članak obitelji za 2015.

DOSTAVA PRIVREMENOG POREZNOG RJEŠENJA

Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu Zakona, izvršena osobna dostava.

U slučaju provedbe posebnog postupka kojim je utvrđeno da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.